Crna Gora je još u ranoj fazi razvoja sistema upravljanja otpadom, zbog čega veliki dio materijala koji bi mogao ponovo da se koristi ili preradi završava kao miješani komunalni otpad.
To je kazala osnivačica i direktorka firme L-DEMA i koncepta Vodolija Nina Bulatović, gostujući u emisiji „Boje jutra“ na TV Vijesti povodom učešća na panel diskusiji „Cirkularna ekonomija: Od otpada do resursa“, koja će biti održana u okviru konferencije „Održivo liderstvo – od odluke do uticaja“.
Kako je objasnila, papir, plastika, karton, staklo, metal i aluminijum predstavljaju takozvanu suvu frakciju otpada koja može imati dalju upotrebnu i tržišnu vrijednost.
„Mi u suštini bacamo sve, i što treba i što ne treba, a većina toga definitivno može da se koristi i dalje, ima svoju upotrebnu vrijednost i, da kažem, drugi život“, kazala je Bulatović.
Ona je ukazala i na razliku između ponovne upotrebe i reciklaže.
„Ponovna upotreba, odnosno „reuse“, podrazumijeva ponovno korišćenje istog proizvoda ili materijala, kao što je slučaj sa povratnom ambalažom, dok reciklaža podrazumijeva pretvaranje proizvoda ili materijala u sirovinu od koje nastaje novi proizvod“, pojasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, približavanje Crne Gore Evropskoj uniji podrazumijevaće i ozbiljnije obaveze u oblasti upravljanja otpadom. Navela je princip prema kojem proizvođač otpada plaća i ocijenila da će sadašnji model miješanja različitih vrsta otpada i njihovog odlaganja postajati sve skuplji.
Bulatović je kazala da je smanjenje količine miješanog komunalnog otpada jedan od važnih zadataka, dok poseban problem predstavlja otpad od hrane.
Ukazala je da će upravo konferencija „Održivo liderstvo – od odluke do uticaja“ poslužiti kao praktičan primjer procesa „od otpada do resursa“.
Bulatović je objasnila da je, u saradnji sa organizatorima događaja, planirano da otpad od hrane nastao tokom konferencije ne završi u miješanom komunalnom otpadu.
„Učesnici će imati mogućnost da otpad od hrane odlažu u Ecovim dehidrator, koji će biti postavljen u restoranu hotela. Nakon konferencije, mašina sa prikupljenim otpadom biće prenesena u prostorije firme, gdje će otpad biti prerađen. Dobićemo sirovinu, suvi supstrat, koji dalje i takav ima svoju upotrebnu vrijednost na tržištu“, kazala je Bulatović.
Proces će, kako je najavila, biti dokumentovan i snimljen, kako bi se na kraju dobili konkretni podaci o promjeni koja je napravljena tokom samog događaja.
Prema njenim riječima, takav pristup na jednom događaju biće prvi put primijenjen u Crnoj Gori.
Bulatović je naglasila da je odvajanje otpada od hrane posebno važno kako bi ostali materijali mogli da se tretiraju kao resurs.
Karton, papir i drugi materijali iz suve frakcije imaju tržišnu vrijednost dok su odvojeni i čisti, ali je gube ukoliko budu pomiješani sa hranom i drugim organskim otpadom.
Kao primjer navela je karton koji, kada se kontaminira ostacima hrane ili tečnosti, postaje znatno teže i skuplje izdvajati i pripremati za dalju upotrebu.
„Jedino rješenje da uopšte efikasno upravljate otpadom jeste da eliminišete otpad od hrane iz miješanog komunalnog otpada. Jer suvu frakciju možete da tretirate kao resurs“, objasnila je Bulatović.
Tehnologije koje je njena kompanija dovela u Crnu Goru, navela je, dolaze iz Južne Koreje. Prema podacima koje je iznijela tokom gostovanja, ta zemlja prerađuje 97 odsto izdvojenog otpada od hrane i od njega dobija sirovinu koja se, između ostalog, koristi i u poljoprivredi.
Bulatović očekuje da će se i u Crnoj Gori sve više raditi na sortiranju otpada, odvajanju suve frakcije i njenom tretiranju kao resursa.
Tehnologija koju predstavljaju, kako je kazala, relativno je nova i na svjetskom nivou, a u Crnoj Gori tek treba šire da zaživi.
Dodala je da je započela razgovore sa dvije opštine o mogućim pilot-projektima.
„Ovo je priča koja je baš nova i radujem se da smo je zajednički predstavili i da ona tek treba da zaživi“, poručila je Bulatović.
Zindović: Obnovljivi izvori energije su prilika za energetsku sigurnost i razvoj Crne Gore
CEO kompanije Sistem-MNE Natalija Zindović, koja će biti učesnica panel diskusije „Energetska tranzicija: Investicije, inovacije i konkurentnost“, istakla je da je energetska tranzicija proces koji se već dešava, navodeći da Crna Gora mora biti njegov dio.
„Energetska tranzicija definitivno donosi nova ulaganja u nove energetske objekte, nove elektrane, unapređenje elektroenergetske mreže i nove tehnologije“, kazala je Zindović.
Posebnu prednost Crne Gore vidi u tome što raspolaže sa tri značajna obnovljiva izvora – suncem, vjetrom i vodom.
Kako je navela, upravo kombinacija tih resursa predstavlja potencijal koji bi država trebalo da iskoristi kako bi u budućnosti obezbijedila veću energetsku sigurnost i stvorila osnovu za novu ekonomsku aktivnost.
Zindović smatra da bi razvoj novih energetskih kapaciteta dugoročno mogao omogućiti Crnoj Gori da sopstvene potrebe u većoj mjeri zadovoljava iz domaćih izvora.
„Dobijamo priliku da jednog dana, nadam se u narednih deset godina, Crna Gora bude energetski nezavisna, da ima mogućnost da sopstvene potrebe snabdije iz sopstvenih izvora“, kazala je.
Dodala je da bi, zahvaljujući raspoloživim resursima, Crna Gora mogla imati i mogućnost izvoza električne energije, dok bi dostupnost zelene energije mogla biti značajna i za privlačenje novih investicija.
Govoreći o dosadašnjem napretku, Zindović je ocijenila da su pojedini ciljevi ostvareni, ali da su pred Crnom Gorom novi izazovi.
Kako je kazala, zabrinjava je što u javnosti postoje protivljenja pojedinim projektima koji koriste obnovljive izvore energije, jer smatra da upravo ti izvori predstavljaju razvojnu priliku.
„Ne možemo da očekujemo da jednog dana budemo energetski nezavisni, a da budemo protiv elektrana iz obnovljivih izvora energije“, poručila je Zindović.
Istakla je da energetika i ekologija ne moraju biti suprotstavljene oblasti.
„Možemo sigurno naći mjeru kao Crna Gora između ekologije i energetike. To nijesu dvije grane koje idu jedna protiv druge, one mogu da idu zajedno“, kazala je Zindović.
Govoreći o uvozu i izvozu struje, Zindović je naglasila da treba razlikovati trgovinu električnom energijom od stvarnih potreba države za energijom.
Prema njenim riječima, Crna Gora ima povoljan geografski položaj, dobre elektroenergetske veze sa susjednim državama, kao i podmorsku konekciju sa Italijom.
„Zbog toga se Crna Gora može posmatrati i kao tranzitna zemlja za električnu energiju, pa brojke koje se odnose na uvoz i izvoz ne znače nužno da sva uvezena energija ostaje u zemlji, niti da sva izvezena energija potiče iz domaće proizvodnje“, rekla je Zindović.
Solarne i vjetroelektrane, kako smatra, mogu dodatno doprinijeti sigurnosti snabdijevanja.
„Crna Gora već ima dobro izgrađen hidropotencijal, a vjetro i solarne elektrane bi samo nadopunile taj potencijal“, kazala je Zidnović.
Ona očekuje da će Crna Gora u narednim godinama moći da proizvodi više električne energije iz sopstvenih izvora. Korist, kako je navela, postoji i kroz sigurnije domaće snabdijevanje i kroz mogućnost izvoza viškova električne energije.
Energetska tranzicija, kako je ocijenila Zindović, predstavlja i razvojnu priliku za crnogorske kompanije.
Navela je da se njena kompanija obnovljivim izvorima energije bavi dvije decenije i da je tokom tog perioda prošla kroz promjene tehnologija, tržišta, zakonske regulative i modela izgradnje i priključenja elektrana.
Smatra da razvoj novih projekata može otvoriti prostor da crnogorski inženjeri, ekonomisti, pravnici i drugi stručnjaci budu direktno uključeni u projektovanje, izgradnju i održavanje elektrana iz obnovljivih izvora.
„Ne moramo da uzimamo radnu snagu za te potrebe sa strane, već mi stvaramo znanje u Crnoj Gori“, kazala je Zindović.
Prema njenim riječima, na taj način može se razvijati i nova domaća industrija povezana sa izgradnjom i održavanjem energetskih objekata.
Govoreći o porukama koje očekuje sa predstojećeg panela, Zindović je istakla da je važno da se obnovljivi izvori energije posmatraju kao razvojna, a ne kao negativna pojava.
„Obnovljivi resursi nijesu ništa negativno, već su naša prilika za budućnost i za ekonomski razvoj“, kazala je Zindović.
Naglasila je da svaki energetski projekat mora da ispuni ekološke norme i da uvaži prostor, lokalnu zajednicu i privredu.
Zindović očekuje da će upravo poruka o mogućnosti usklađivanja energetskog razvoja i zaštite životne sredine biti jedna od ključnih koje će sa panela biti upućene javnosti.
O ovim, ali i brojnim drugim pitanjima važnim za održivi razvoj Crne Gore, razgovaraće se 24. septembra u Podgorici, a detaljan program dostupan je ovdje.
