Ako spavate dovoljno, sljedeće pitanje je spavate li kvalitetno. Postoji mnogo stanja koja prouzrokuju umor, ali ne moraju nužno da utiču na to da se ljudi osjećaju kao da su spremni da utonu u san
Spavate sedam do osam sati gotovo svake noći, ali svejedno se ujutro budite umorni i veći dio dana se osjećate iscrpljeno. Ovo su neki od najčešćih razloga kojima nesvjesno utičemo na to.
Kako je moguće da poštujete zlatno pravilo spavanja, a ipak se veći dio dana osjećate umorno?
Prema jednoj studiji, možda je riječ o posljedici pojačanog stanja inercije sna, cirkadijalnog procesa koji reguliše pamćenje, raspoloženje, vrijeme reakcije i budnost nakon buđenja. Naime, studija tvrdi da neki ljudi u razdoblju nakon što ujutro otvore oči osjete slabije performanse i omamljenost. Učinci inercije sna obično nestaju nakon 15 do 60 minuta, ali mogu trajati i do nekoliko sati. Inercija spavanja narušava sofisticiranije kognitivne vještine kao što su evaluaciono razmišljanje, donošenje odluka, kreativnost i korištenje pravila, a pogoršava se što je osoba neispavanija.
Ako spavate dovoljno, sljedeće pitanje je spavate li kvalitetno, kaže specijalista za plućne bolesti i spavanje dr Raj Dasgupta, klinički vanredni profesor medicine na Medicinskom fakultetu Keck Univerziteta Južne Kalifornije, prenosi Ordinacija .
Ako ne postoji osnovni ili primarni poremećaj spavanja, moguće je da se radi o nekim drugim faktorima koji ometaju proces obnove i oporavka – kao što su konsolidacija pamćenja, regulacija hormona i emocionalna regulacija – koji treba da se dogode tokom spavanja.
Umor
Postoji mnogo stanja koja prouzrokuju umor, ali ne moraju nužno da utiču na to da se ljudi osjećaju kao da su spremni da utonu u san. To može uključivati stanja hroničnog bola, metabolička stanja ili stanja štitne žlijezde, anemiju i hroničnu opstruktivnu bolest pluća.
Ako osjećate neobjašnjiv umor, prvi važan korak trebao bi da bude rutinski fizički pregled kod izabranog ljekara, kaže Jennifer Martin, profesorica medicine na Medicinskom fakultetu David Geffen pri UCLA i bivša predsjednica Američke akademije za medicinu spavanja.
Sjedjenje je vaš način života
Ako sjedite, vaše se tijelo može naviknuti na trošenje niskog nivoa energije – pa biste mogli da se osjećate umornije nego što bi trebalo kada pokušavate da obavljate osnovne dnevne aktivnosti, kaže Martin.
Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje najmanje 150 minuta (2½ sata) umjerene do snažne tjelesne aktivnosti sedmično, dok bi trudnice trebale da rade najmanje 150 minuta umjerenih aerobnih vježbi i vježbi jačanja svake sedmice.
Anksioznost ili depresija
Tjeskoba ili depresija energetski su naporne. To može energetski negativno da utiče na vrijeme potrebno da zaspite kao i na to hoćete li se (i koliko puta) probuditi tokom noći, objasnio je dr Raj Dasgupta.
Ponekad ljekovi koji se koriste za liječenje depresije ili tjeskobe mogu imati nuspojave poput nesanice ili poremećaja dubljih faza sna.
Nedosljedno spavanje
Ponekad se naši rasporedi razlikuju radnim danima u odnosu na vikende. Petkom ili subotom neki vole da sebi priušte duže večeri, a da u nedjelju odu ranije na spavanje. Međutim, to može da utiče vrlo slično jet-lagu. To brzo resetovanje često ne funkcioniše baš najbolje, rekao je Barnes.
Dehidracija
Više od 50% vašeg tijela sastoji se od vode, koja je potrebna za višestruke funkcije, uključujući varenje hrane, stvaranje hormona i neurotransmitera i dostavu kiseonika kroz vaše tijelo, prema klinici Cleveland. Dehidracija je povezana sa smanjenom budnošću i povećanom pospanošću i umorom.
Institut za medicinu preporučuje da žene konzumiraju 2,7 litara tečnosti, a muškarci 3,7 litara dnevno. Ova preporuka uključuje svu tečnosti hranu bogatu vodom poput voća, povrća i supa.
Loše okruženje ili rutina spavanja
Spavaća soba noću bi trebala da bude mračna, tiha i hladna. Takođe, važno je izbjegavati konzumaciju pića s kofeinom manje od šest sati prije spavanja i konzumaciju alkohola i teške ili začinjene hrane najmanje dva sata prije spavanja. Alkohol može da spriječi dublje faze sna, a takva hrana može da izazove probavne probleme koji ometaju obnavljajući san.
Problemi s partnerom u spavanju
Osoba s kojom dijelite krevet ima veliki uticaj na vaš san, ako ima poremećaj spavanja, hrče, nemirno spava ili možda ima drugačiji raspored koji ometa vaš san. Kućni ljubimci takođe mogu da poremete i vaš san jer nemaju iste obrasce spavanja kao ljudi, objasnila je profesorica Martin.
Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja još su jedan faktor koji može dramatično da smanji kvalitet sna. Neko s apnejom za vrijeme spavanja može da se probudi 50 puta, 100 puta ili čak više tokom noći. Jednom kad se probudite, više niste u dubokom snu i obično ne možete odmah da utonete nazad u najdublji san, rekao je Barnes.
Ostali poremećaji spavanja koji mogu da utiču na dnevni nivo energije uključuju narkolepsiju i sindrom nemirnih nogu, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.
Idealan način za praćenje kvaliteta i kvantiteta sna – posebno ako mislite da bi vam mogao biti dijagnostifikovan poremećaj spavanja – je polisomnografija u klinici za spavanje. Aplikacije i elektronski nosivi uređaji – poput satova ili prstenja – koji mjere spavanje nisu tačni kao klinički testovi, ali ipak pružaju dovoljno informacija za zdrave odrasle osobe, rekao je Barnes.
