Ministar pravde rekao da su visoke ocjene Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 potvrda predanog rada u prethodnom periodu.
“Konkretni rezultati su bili očigledno prepoznati i u Briselu. Nadamo se da ćemo uspjeti da ova dva najznačajnija, najteža, najkompleksnija pregovaračka poglavlja zatvorimo do kraja ove godine”
Izmjene zakonodavstva i jačanje kapaciteta pravosudnih institucija dobra su osnova za efikasnije vođenje krivičnih postupaka, kazao je ministar pravde Bojan Božović, navodeći da očekuje veći broj pravosnažnih presuda.
Evropska komisija (EK) objavila je ove sedmice Izvještaj o Crnoj Gori u kojem je konstatovala da je država ostvarila dobar napredak u ključnim oblastima, uključujući pravosuđe, ali ujedno upozorila na dužinu trajanja krivičnih postupaka i nedovoljan broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju.
Božović je u intervjuu agenciji MINA, ocjenjujući nalaze iz dokumenta, kazao da je to najbolji i najpozitivniji izveštaj otkad postoji pregovarački proces s Evropskom unijom (EU) i da se nada da će biti poslednji jer je, kako je naveo, nesporno da je Crna Gora blizu zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.
On je rekao da su visoke ocjene za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava, kao i pravdu, slobodu i bezbjednost, potvrda predanog rada u prethodnom periodu.
“Konkretni rezultati su bili očigledno prepoznati i u Briselu. Nadamo se da ćemo uspjeti da ova dva najznačajnija, najteža, najkompleksnija pregovaračka poglavlja zatvorimo do kraja ove godine”, naveo je Božović.
Govoreći o upozorenjima EK na odugovlačenje krivičnih postupaka, posebno u predmetima visoke korupcije, Božović je kazao da je u izvještaju ukazano da je neophodno povećati broj pravosnažnih presuda, ali da su , s druge strane, pozdravljene izmjene zakonodavstva i jačanje pravosudnih institucija u prethodnom periodu.
“Sa tog aspekta smo više nego optimistični da će veći broj pravosnažnih presuda, odnosno konačnih odluka, biti u narednom periodu”, rekao je Božović.
On je podsjetio da je popunjenost kapaciteta državnog tužilaštva povećana sa 60 odsto, koliko je iznosila prije tri do četiri godine, na 91 odsto, dok je isti procenat popunjenosti zabilježen i u sudstvu.
„Očigledno je danas drastično bolja i drugačija klima i situacija nego što je bila prije nekoliko godina“, ocijenio je Božović.
Prema njegovim riječima, izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) trebalo bi da doprinesu ubrzanju postupaka pred krivičnim vijećima i smanjenju mogućnosti procesnih opstrukcija.
„Ne očekujemo da su određene opstrukcije koje su bile u nekom prethodnom periodu moguće i u nekom narednom, ili pogotovo ne u ovom obimu. Ako, naravno, budu, nastavićemo da djelujemo i sa aspekta izmjena zakona“, poručio je Božović.
Govoreći o efektima novog Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Božović je kazao da on omogućava pokretanje postupka za oduzimanje imovine i prije pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, odnosno nakon potvrđivanja optužnice.
Kako je objasnio, ranije zakonsko rješenje omogućavalo je trajno oduzimanje imovine tek nakon pravosnažne presude, dok novi zakon pruža mogućnost ranijeg djelovanja.
„Vjerujem da će Specijalno državno tužilaštvo (SDT) koristiti i ovo oruđe, a sudovi će uvijek ocjenjivati da li postoji dovoljno mehanizama za trajno oduzimanje imovine“, rekao je Božović.
On je kazao da su pomenuti i slični zakoni pozdravljeni od Evropske komisije i da misli da će dati konkretne rezultate, jer su usklađeni sa izvorima prava koji su na snazi u EU.
Osvrćući se na ustavne i zakonske promjene usmjerene na jačanje nezavisnosti pravosuđa, Božović je rekao da su njima stvoreni dodatni uslovi za nezavisnost i nepristrasnost sudstva i tužilaštva.
On je podsjetio da je jedna od preporuka Evropske unije tokom prethodnih deset godina bila da ministar pravde ne učestvuje u radu Sudskog savjeta, zbog mogućnosti političkog uticaja.
„Mi smo promijenili Ustav, ta promjena je stupila na snagu i danas smo u situaciji u kojoj jesmo. Očekuje nas završetak još dva važna izazova, a to su pitanje imuniteta i integriteta članova Vlade”, naveo je Božović
Prema njegovim riječima, jačanjem zakonodavnih kapaciteta i zakonodavnih osnova omogućen je još veći stepen nezavisnosti i nepristrasnosti u radu pravosuđa.
“Mislim da je mogućnost bilo kakvog političkog uticaja svedena na teoriju. A uvjeren sam da najveći broj predstavnika pravosuđa ima dovoljan stepen nezavisnosti i integriteta da se odupre bilo kakvim pritiscima”, zaključio je Božović.
