U Višem sudu u Podgorici danas je održana kontrola optužnice protiv Miloševića i ostalih okrivljenih.
„Katnić je sakrio od suda zapisnik o mom saslušanju u istrazi. Molim sud da pročita ovaj zapisnik koji se ne pominje u optužnici jer onda optužnica ne bi mogla opstati da je on uzet u obzir“, tvrdi Milošević. Dodao je da je zahvalan sudu što je konačno dočekao da otpočne ovaj proces poslije sedam godina, te da je oglašen krivim davno već bi odležao kaznu.
Branioci Miloševića, advokati Nikola Laković i Dragoljub Đukanović predložili su sudu da se obustavi postupak protiv njega, jer smatraju da nema dovoljno dokaza da je učinio bilo koje krivično djelo, a kamoli da je bio dio kriminalne organizacije Kneževića.
„Ne samo da ne postoji osnovana sumnja da je Milošević bio dio kriminalne organizacije, već dokazi jasno ukazuju da je on, kao viceguverner, predložio uvođenje privremene uprave u Atlas banku koja je tada bila u vlasništvu Kneževića. Radi se o najrigoroznijoj mjeri koja je ikad predložena u bankarskom sektoru”, istakao je Laković.
Đukanović smatra nelogičnim da se Milošević tereti za članstvo u kriminalnoj organizaciji Kneževića za koga je sud odbacio optužnicu specijalnog tužilaštva.
Laković je dodao da SDT nije pružilo ni jedan dokaz da je Milošević, dok je bio viceguverner zadužen za kontrolu banaka, obavještavao Duška Kneževića o planiranim nadzorima nad Atlas bankom i Invest bankom Montenegro.
„Naprotiv, Milošević je upravo inicirao vanredne i ciljane kontrole Atlas banke, o čemu postoji službena mejl dokumentacija iz 2014. i 2015. godine. U tim mejlovima, Milošević obavještava guvernera CBCG i najviše rukovodstvo da kontrole počinju, daje formalna ovlašćenja kontrolorima i insistira da se utvrde sve nepravilnosti u poslovanju banke. Životno i pravno nelogično je tvrditi da je neko ko je pokretao kontrole, predlagao kaznene mjere i čak tražio uvođenje privremene uprave nad Atlas bankom, istovremeno radio u interesu njenog vlasnika”, ocijenio je Laković.
Dodao je da svi kontrolori koji su saslušani tokom istrage, potvrdili su da su kontrole Atlas banke i Invest banke sprovođene zakonito i profesionalno, bez pritisaka.
„Optužba SDT-ada je Milošević skrivao izvještaje o stanju u Atlas banci, odbrana je demantovala mejlovima Miloševića, u kojima je redovno informisao guvernera, viceguvernere i direktore sektora o stanju o rezultatima kontrola, uključujući i informacije o mjerama koje su toj banci izrekle strane regulatorne institucije. Posebno bih istakao mejl iz novembra 2015. godine, u kojem Milošević, na osnovu kontrola i izvještaja, formalno predlaže uvođenje privremene uprave u Atlas banku, što je najstroža mjera koju CBCG može izreći”, naveo je Laković.
Viši sud je u septembru prošle godine odbacio optužnicu protiv biznismena i vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića jer Velika Britanije ovog optuženog nije izručila Crnoj Gori za postupanje u ovom predmetu Specijalnog tužilaštva. Pored Miloševića na optužnici su Mladen Dašić, Miodrag Knežević, Tomica Knežević, Tomislav Knežević, Andrija Knežević, Vuk Dragašević, Svetlana Mijatović, Andrej Koneneko, Ekatarina Perovna Konanenko i Ekatarina Konaneko.
Status svjedoka saradnika u ovom predmetu imaju bivši generalni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i Vlatko Rašović.
Prema navodima optužnice, Duško Knežević je u drugoj polovini 2010. godine na teritoriji Kipra i Crne Gore formirao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali osobe sa ove optužnice a koja je funkcionisala do 2017. godine. U djelovanju ove kriminalne organizacije korišćene su privredne poslovne strukture.
Prema kriminalnom planu koji je sačinio organizator Duško Knežević uz pomoć članova kriminalne organizacije podizani su krediti koje krajnji korisnici nisu vraćali. Krediti su pokrivani depozitima kojim je garantovano njihovo vraćanje a koje su položile kompanije u vlasništvu Duška Kneževića, firme povezane sa njim i ostalim optuženima.
Ovlašćena lica u ovim kompanijama, Duško Knežević i članovi kriminalne organizacije su na ovaj način ostvarivali prihode od novčanih sredstava dobijenih kreditima, a koje nisu prijavljivali državnim organima Crne Gore. Sve ovo je rađeno sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove ali i radi sprečavanja utvrđivanja pravog stanja u bankama čiji je većinski vlasnik Duško Knežević.
