Rusija je vratila još 1.200 tijela za koja tvrdi da pripadaju Ukrajincima poginulim u ratu, saopštile su ukrajinske vlasti, dok su borbe nastavljene, a Rusija tvrdi da je preuzela kontrolu nad jednim selom u Donjeckoj regiji.
Repatrijacije se provode nakon dvije runde direktnih mirovnih pregovora u Istanbulu koji su rezultirali sporazumima o povratku zatvorenika i tijela poginulih, ali nisu donijeli vidljiv napredak u okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.
Ovo se dešava uoči samita Grupe sedam zemalja (G7) u Alberti, u Kanadi, za koji Kijev očekuje da će donijeti strože zapadne sankcije protiv Moskve, uključujući niže ograničenje cijena na izvoz ruske nafte.
„Još 1.200 tijela za koja ruska strana tvrdi da pripadaju ukrajinskim građanima, među kojima su i vojnici, vraćeno je u Ukrajinu“, saopštio je Ukrajinski koordinacioni štab za postupanje sa ratnim zarobljenicima na Telegramu 15. juna.
Vlasti će raditi na identifikaciji tijela, navodi se.
Sada je ukupan broj tijela poslanih iz Rusije u Ukrajinu porastao na 4.012. Rusija je izvijestila da je do sada primila ukupno 27 ruskih vojnika iz Ukrajine.
Prema ruskim državnim medijima koji se pozivaju na neimenovane izvore, Moskva nije preuzela nikakva tijela 15. juna.
Rusija i Ukrajina su nekoliko puta razmijenile ratne zarobljenike i posmrtne ostatke građana od pregovora u Istanbulu, 16. maja i 2. juna, ali Moskva je odbacila pozive Kijeva i Zapada na prekid vatre, a borbe traju skoro 40 mjeseci nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Rusija i Ukrajina su takođe nekoliko puta razmijenile zarobljenike prije pregovora u Istanbulu, sa malim ili nikakvim uticajem na nivo neprijateljstava.
Rusko Ministarstvo odbrane je 15. juna saopštilo da su ruske snage preuzele kontrolu nad Malinivkom, selom u Donjeckoj oblasti, gdje su se vodile neke od najžešćih borbi. Rusija nastoji okupirati cijeli Donjeck, jednu od četiri regije u kontinentalnoj Ukrajini za koje Putin neosnovano tvrdi da su dio Rusije.
Ministarstvo je takođe saopštilo da su njihove snage izvele uspješan raketni napad tokom noći na rafineriju u gradu Kremenčuku za koju tvrde da snabdijeva gorivom ukrajinske snage u Donjeckoj oblasti. Nije dalo detalje, a ruske tvrdnje nisu mogle biti provjerene.
Osim toga, Ministarstvo je saopštilo da je ruska protivvazdušna odbrana oborila 128 ukrajinskih dronova i dvije navođene rakete u prethodna 24 sata.
Guverner ruske regije Tatarstan rekao je da je ukrajinski napad dronom pogodio fabriku automobila u gradu Jelabuga 15. juna, ubivši jednog radnika i ranivši 13 drugih osoba.
Kijev i nezavisni mediji su identificirali Jelabugu, oko 1.400 kilometara od ukrajinske granice, kao lokaciju ruskog postrojenja za montažu dronova, a to područje je u prošlosti nekoliko puta pogođeno.
Tačnost izjave guvernera Rustama Minnikanova nije mogla biti nezavisno potvrđena. Nije bilo neposrednih komentara vlasti u Ukrajini, koja je ciljala vojne baze i postrojenja za oružje duboko u Rusiji napadima dronovima.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći lansirala najmanje 183 jurišna drona i 11 raketa, te da je ukrajinska protivvazdušna odbrana uništila 167 projektila. „Udar je uglavnom bio usmjeren na Poltavsku oblast, posebno Kremenčuk“, rekao je na društvenim mrežama.
„Moskva ovo radi već četiri godine i stalno povećava broj udara. Zato je toliko važno da se sve odluke o pooštravanju sankcija protiv Rusije donesu u narednim sedmicama“, rekao je Zelenski.
„Potrebna su nam ograničenja cijena koja će zaustaviti ovaj rat. Potrebne su nam sankcije protiv ruskih banaka i finansijskog sektora koje će zaista snažno pogoditi. Takođe se moramo boriti protiv shema izbjegavanja sankcija“, rekao je.
„Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i zemlje G7 imaju moć da ovo ostvare.“
Lideri su se uputili u Kananaskis u kanadskim Stjenjacima na samit G7 koji će se održati od 15. do 17. juna – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke, Kanade i Japana – a kojim bi sada mogle dominirati teške borbe između Izraela i Irana.
Zvaničnici Evropske unije nadaju se da će se zemlje G7 na samitu složiti oko novih sankcija protiv Rusije, uključujući i pokušaj smanjenja njenih prihoda od nafte snižavanjem gornje granice cijene ruske sirove nafte na 45 dolara po barelu sa trenutnih 60 dolara.
Zelenski planira prisustvovati i sastati se s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji od početka svog drugog mandata u januaru nastoji posredovati u okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, a takođe pokušava poboljšati odnose s Kremljom.
Dok su bilateralni sastanci između lidera mogući 15. juna, službeni program samita počinje 16. juna.
Tramp je zaprijetio da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako utvrdi da Moskva ne želi mir, ali još nije poduzeo taj korak i rekao je da bi mogao kazniti i Ukrajinu ako strane uskoro ne postignu napredak ka miru.
Nakon telefonskog poziva 14. juna, Tramp je u objavi na svojoj platformi Trut Sošal rekao da Putin „osjeća, kao i ja, da ovaj rat između Izraela i Irana treba da se završi, na šta sam objasnio da bi i njegov rat trebao da se završi“.
