U sedmicama prije nego što je više od 70.000 migranata nagrnulo u špansku enklavu Seutu, radnici na granici upozoravali su centralnu vladu Španije da sve više ljudi, podstaknutih objavama na društvenim mrežama, stiže morskim putem i da strahuju od eskalacije, piše danas agencija Rojters.
Španska vlada nije poslušala njihova upozorenja i preduzela je malo toga, rekli su za Rojters.
Presudom španskog suda, objavljenom 29. juna, utvrđeno je da migranti mogu biti odmah vraćeni sa granice Seute samo ako su prešli fizičku prepreku, uz pojašnjenje da se to ne odnosi na one koji do enklave doplivaju.
Vijest o toj presudi i snimci migranata koji su uspješno ušli u Seutu podstakli su sve veći broj ljudi da i sami pokušaju.
Španska vlada je za smrtonosni priliv migranata 29. i 30. jula okrivila dezinformacije o presudi koje su širile kriminalne mreže.
Međutim, javna i interna upozorenja sindikata koji predstavljaju zaposlene na granici, a u koja je Rojters imao uvid, pokazuju da su španske vlasti sedmicama ranije bile upozorene da bi broj dolazaka u enklavu u Sjevernoj Africi mogao naglo da poraste i da je potrebno brzo reagovati.
Španske vlasti navode da je tokom masovnog prelaska poginulo 80 ljudi, dok su marokanske vlasti saopštile da je na njihovoj teritoriji pronađeno 14 tijela, čime je broj potvrđenih žrtava dostigao 94. Organizacije za ljudska prava kažu da se još ljudi vodi kao nestalo i da bi broj stradalih mogao biti veći.
Rašid Sbihi, portparol sindikata AUGC, koji predstavlja pripadnike španske Civilne garde u Seuti, rekao je da niko nije mogao da zamisli razmjere onoga što se na kraju dogodilo 30. jula.
„(Ali) shvatili smo da će presuda dovesti do većeg broja dolazaka. Presuda, kriminalne bande i društvene mreže bili su eksplozivna mješavina“, rekao je za Rojters.
Upitan o tvrdnjama da Španija nije reagovala na vrijeme, portparol španskog Ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da su vlasti nakon sudske presude razmatrale različite opcije prije nego što su 1. avgusta postavile plutajuću barijeru na moru.
„Ova prethodna procjena i analiza omogućile su da plutajuća barijera bude postavljena svega 48 sati nakon donošenja odluke o njenom postavljanju, poslije masovnog dolaska 30. jula“, navodi se u pisanom saopštenju dostavljenom Rojtersu.
Rojters je pregledao šest pisanih saopštenja i pisama upućenih predstavniku centralne vlade u Seuti i šefu policije u enklavi, u kojima su španski sindikati graničnih službi nakon sudske presude tražili smjernice i reakciju vlade.
„(Presuda) je otvorila pravnu prazninu koju mogu zatvoriti samo jasno definisani protokoli“, naveo je sindikat Civilne garde AUGC u saopštenju objavljenom na internetu 10. jula. Dok se na moru ne postavi fizička prepreka, „odgovornost je na onima koji moraju policajcima na granici svake noći davati jasna uputstva“, naveo je sindikat.
„Kriminalne bande analiziraju svaku izmjenu propisa i zakona i prilagođavaju svoje rute i metode kada primijete da su procedure vraćanja postale sporije ili složenije“, upozorio je policijski sindikat SUP tri dana kasnije na mreži Iks, tražeći veći broj policajaca i „koherentnu i efikasnu“ migracionu politiku kako bi se spriječila zloupotreba sudske odluke.
U pismu šefu policije u Seuti od 23. jula, u koje je Rojters imao uvid, sindikat je upozorio na „stalne dolaske morskim putem koji direktno utiču na zaposlene, a sa kojima standardna policijska infrastruktura nije osmišljena da se nosi“, i zatražio uspostavljanje privremenog prihvatnog centra.
Špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležno za policiju, nije odgovorilo, dok je predstavnik vlade ponudio termin za sastanak tek nekoliko sedmica kasnije, prema riječima portparola sindikata AUGC i SUP.
Ne postoji veza između porasta broja dolazaka prije 29. i 30. jula i masovnog prelaska koji je uslijedio, rekao je portparol predstavnika vlade u Seuti. Predstavnik nije mogao da prisustvuje sastancima koje su sindikati tražili, ali je bio u stalnoj komunikaciji sa policijom i Civilnom gardom, dodao je portparol.
Portparoli policije i Civilne garde nijesu željeli da potvrde kakvi su razgovori vođeni sa predstavnikom vlade. Policijski sindikati navode da, čak i ako je sastanaka bilo, iz njih nijesu proistekla nikakva nova uputstva.
Maroko je jedna od nekoliko sjevernoafričkih zemalja kojima Evropska unija (EU) plaća da pomognu u kontroli njenih granica. Zvanični Rabat je 2023. godine dobio 152 miliona eura, odnosno 176 miliona dolara.
Maroko navodi da godišnje troši oko 500 miliona eura na kontrolu granica na sjeveru zemlje i da pojačava granične kontrole kada se na društvenim mrežama pojave pozivi na kolektivne pokušaje prelaska, tvrde analitičari.
Iako su španski i marokanski granični službenici od sredine jula registrovali veći broj pokušaja prelaska, strože mjere u Maroku – poput kontrola na autobuskim i željezničkim stanicama – počele su tek dan ili dva prije masovnog prelaska. Tek kada je 29. jula broj dolazaka porastao na desetine hiljada, Maroko je poslao značajna pojačanja, prema medijskim izvještajima, svjedočenjima nevladinih organizacija i očevicu Rojtersa.
„Nijesu preduzeli ništa preventivno. To mi djeluje kao neuspjeh politike“, rekao je Rikardo Fabijani, direktor projekta za Sjevernu Afriku u organizaciji Međunarodne krizne grupe.
U Maroku je visoki vladin zvaničnik rekao da su nakon sudske presude pitali španske kolege da li bi ona mogla izazvati probleme. Nije otkrio šta je Španija odgovorila. Suočavanje sa posljedicama bilo je odgovornost Španije, dodao je zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.
Povećavanje broja pripadnika bezbjednosnih snaga ne bi postiglo ništa, rekao je visoki marokanski zvaničnik novinarima 3. avgusta, navodeći da je faktor privlačenja bio previše snažan.
Masovni pokušaj prelaska granice, kao i stav zvaničnih Madrida i Rabata u sedmicama koje su mu prethodile, otvaraju pitanja o oslanjanju Evrope na druge zemlje u kontroli svojih granica. Ipak, Španija i Maroko pohvalili su međusobnu saradnju, a EU je saopštila da bi mogla da obezbijedi dodatnu finansijsku pomoć.
Evropska komisija je saopštila da će nastaviti da sarađuje i sa Španijom i sa Marokom na jačanju granice, dok dvije zemlje istražuju događaje koji su se prošlog mjeseca odigrali na granici.
Marokanski zvaničnici, međutim, naglasili su i da Evropa mora učiniti više kako bi migrante prije svega odvratila od pokušaja dolaska.
Španska vlada se po pitanju migracija razlikuje od mnogih drugih evropskih vlada, zalažući se za humaniji pristup i registrujući migrante bez dokumenata kako bi im omogućila da rade i doprinesu brzo rastućoj ekonomiji zemlje.
„Ako Španija objavljuje da je spremna da primi sve imigrante, zašto onda tjeramo ljude da preskaču ograde i bacaju se u more?. Otvorimo granice… Ako ćete ih već primiti, zašto ih mi zaustavljamo?“, rekao je ove sedmice marokanski ministar pravde Abdelatif Uahbi u intervjuu za špansku agenciju EFE.
