Rusija će razvijati svoje nuklearne snage u svjetlu prijetnji od rastućih kapaciteta NATO-a

Rusija će razvijati svoje nuklearne snage u svjetlu prijetnji od rastućih kapaciteta NATO-a

Rusija će u svojoj strategiji razvoja snaga za nuklearno obuzdavanje uzeti u obzir prijetnje koje predstavlja nekontrolisano gomilanje nuklearnog potencijala NATO-a, kao i nuklearne planove Velike Britanije i Francuske, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško u intervjuu za Sputnjik.

„Sve potencijalne prijetnje našoj zemlji koje nastaju u vezi sa tim biće uzete u obzir u okviru strategije razvoja ruskih snaga za nuklearno obuzdavanje“, rekao je Gruško.

Prema njegovim riječima, „nekontrolisano gomilanje nuklearnog potencijala NATO-a“ zahtijevaće od Rusije da to „pažljivo uzme u obzir u sopstvenom vojnom razvoju i planiranju“.

„Velika Britanija je ranije najavila proširenje svojih nuklearnih kapaciteta, takođe pod antiruskim sloganima. Takođe je sasvim očigledno kome je upućena nuklearna retorika Pariza i protiv koga su usmjereni njegovi praktični koraci u ovoj oblasti. treba napomenuti da se takvi planovi kuju zbog velike militarizacije evropskog kontinenta“, naglasio je Gruško.

O zabrani ruskih energenata u EU

Govoreći o odustajanju Brisela od ruskih energenata, Gruško je rekao da će to pogoršati njegove energetske probleme zbog krize na Bliskom istoku.

„Uzimajući u obzir politiku EU o napuštanju trgovinske, ekonomske i energetske saradnje sa našom zemljom, aktuelna kriza na Bliskom istoku će, sa visokim stepenom vjerovatnoće, pogoršati postojeće strukturne probleme EU u ekonomskom i energetskom sektoru i povećati njenu zavisnost od glavnog dobavljača energenata – Sjedinjenih Američkih Država“, objasnio je Gruško.

Prema njegovim riječima, glavni izazov za evropske zemlje u ovoj fazi je rast globalnih cijena energenata i sa njim povezani ekonomski troškovi.

„Zbog sukoba oko Irana (prema podacima same Evropske komisije), cijene gasa u Evropi porasle su za 70 odsto, a cijene nafte za 60 odsto, zbog čega je došlo do dodatnih rashoda EU za kupovinu fosilnih goriva u iznosu od 14 milijardi evra. Po trenutnim cijenama, obnavljanje zaliha gasa pred sljedeću grejnu sezonu moglo bi da stvori značajan teret za budžete zemalja Evropske unije“, napomenuo je diplomata.

On je dodao da je u Briselu takođe teška situacija na tržištu dizela i avionskog goriva: nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku, cijena dizela i kerozina u Evropi se više nego udvostručila, dostigavši istorijske maksimume od preko 1.600 dolara po toni i 1.900 dolara po toni, respektivno.