Njemačka okončava najveću afričku misiju

Njemačka okončava najveću afričku misiju

Oko 1.100 njemačkih vojnika koji su trenutno stacionirani u Maliju će otići do maja 2024, saopštio je Berlin. Vojnici Bundesvera su skoro deceniju raspoređeni u toj afričkoj zemlji, u okviru mirovne misije UN MINUSMA, zbog čega je vlada u Bamaku sve nezadovoljnija.

Vlada kancelara Olafa Šolca zatražiće od Bundestaga da misiji da jedno produženje za posljednju godinu u maju 2023., „kako bi se ova misija strukturirano privela kraju nakon deset godina“, rekao je portparol vlade Štefen Hebestrajt u utorak.

Međutim, UN još nisu primile zvanično obavještenje Njemačke da namjerava da se povuče i da namjerava da nastavi misiju u Maliju.

„Misija trenutno procenjuje uticaj ovih povlačenja na svoje operacije i već smo u razgovorima sa brojnim zemljama kako bismo popunili sve praznine“, rekao je zamjenik portparola Farhan Hak.

Egipat se već povukao iz MINUSMA. Švedska je saopštila da će njene snage napustiti do juna 2023, dok su Velika Britanija i Obala Slonovače prošle nedelje objavile da će i njihovi vojnici uskoro napustiti.

Nemački izviđači su uglavnom raspoređeni u blizini Gaoa, u severnoj pustinji, i čine manje od jedne desetine od ukupne snage MINUSMA od 15.000. Još 20-ak vojnika služi u misijama UN u Južnom Sudanu i Zapadnoj Sahari, koje još nisu obustavljene.

Mali je pozvao spoljnu pomoć 2013. godine, nakon što su militanti koji su se zakleli na vernost Islamskoj državi (IS, bivša ISIS) zauzeli velike delove zemlje. Njen bivši kolonijalni gospodar Francuska je prednjačio, pokrenuvši „Operaciju Barkhane“ koja se proširila na susedne Burkine Faso, Čad, Mauritaniju i Niger.

Međutim, Pariz je zvanično okončao misiju ranije ovog mjeseca, usred sve većeg nezadovoljstva bivših kolonija. Mali je u maju otkazao odbrambeni pakt sa Francuskom. Bamako je optužio Francusku da zapravo pomaže teroristima i navodno je tražio pomoć od ruske privatne vojne kompanije Vagner.

Odluka Berlina da se povuče značila je da su Šolc i ministarka odbrane Kristin Lambreht pobjedili ministarku inostranih poslova Analenu Berbok, koja se javno protivila toj ideji.

„Ako čitavi regioni padnu u ruke islamista, ako devojčice više ne mogu da pohađaju školu ili ceo Mali postane vazal Rusije, osetićemo uticaj i u Evropi“, rekla je ona u avgustu u intervjuu za Bild am Sonntag.