Evropska unija je uglavnom ignorisala kritike na račun Pašinjana, jasno podržavajući jermenski zaokret ka Zapadu. Brisel je ove sedmice najavio početni paket pomoći od 50 miliona eura kako bi Jermenija ublažila ruski ekonomski pritisak
Jermenska vladajuća proevropska stranka pobijedila je na parlamentarnim izborima, potvrđujući pomjeranje zemlje ka Evropi i udaljavanje od tradicionalnog saveznika Rusije, piše Gardijan.
Konačni rezultati u maloj državi Južnog Kavkaza pokazali su da je stranka premijera Nikola Pašinjana Građanski ugovor osvojila tijesnu većinu, dok je savez Snažna Jermenija, koji predvodi rusko-jermenski milijarder Samvel Karapetjan, osvojio oko 25 odsto mjesta u parlamentu.
Rezultat, koji će sa radošću prihvatiti u Briselu, ali će biti dočekan s negodovanjem u Moskvi, jača Pašinjanovu poziciju dok nastoji da ostvari svoj ključni i politički osjetljiv cilj: mirovni sporazum sa dugogodišnjim neprijateljem Azerbejdžanom i normalizaciju odnosa sa Turskom.
„Narod Jermenije je glasao za mir, regionalni prosperitet i regionalnu saradnju, i nadam se da će to naići na pozitivan odgovor Turske i Azerbejdžana“, rekao je Pašinjan u svom izbornom štabu dok su pristizali prvi rezultati.
Pašinjan je dodao da će Jermenija nastaviti da produbljuje veze sa Zapadom, uz istovremeno očuvanje članstva u Evroazijskoj ekonomskoj uniji koju predvodi Rusija.
Bivši novinar koji je došao na vlast tokom „Baršunaste revolucije“ 2018. godine, obećavajući razgradnju oligarhijskog sistema, Pašinjan je svoju politiku zasnovao na ideji mira, tvrdeći da bi okončanje višedecenijskog sukoba sa susjedima otvorilo ekonomske mogućnosti, poboljšalo bezbjednost i smanjilo zavisnost od Rusije.
Premijer koji je poznat po populističkoj i ponekad polarizujućoj retorici zalagao se za bliže veze sa Evropom, sugerišući da budućnost Jermenije leži u dubljoj integraciji sa Zapadom i izražavajući nadu da bi zemlja jednog dana mogla da postane članica Evropske unije.
Evropski lideri brzo su čestitali Pašinjanu. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je na mreži Iks da pobjeda predstavlja dokaz demokratske Jermenije koja se sve više približava Evropi.
„Jermenija može računati na nas“, dodala je ona.
Pašinjan je dobio podršku i Donalda Trampa, koji ga je opisao kao velikog prijatelja i lidera. Sjedinjene Američke Države sve aktivnije učestvuju u posredovanju mirovnog sporazuma između Jermenije i Azerbejdžana.
Izbori u nedjelju bili su prvi nacionalni nakon što je Jermenija 2023. izgubila Nagorno-Karabah od Azerbejdžana, što je označilo težak poraz i kraj više od tri decenije jermenske kontrole nad spornim regionom.
Opozicija je taj poraz koristila kao dokaz Pašinjanovih neuspjeha, optužujući ga da je predao istorijske jermenske teritorije neprijateljima.
Pašinjan je, međutim, pokušao da to pretvori u političku prednost, tvrdeći da je jermenska politika prema Karabahu državu držala u stalnom sukobu i zavisnosti od Rusije, te da je bolni poraz bio neophodan korak ka sigurnijoj i prosperitetnijoj budućnosti.
Ipak, izazovi ostaju, jer Pašinjan nije uspio da obezbijedi dvotrećinsku većinu potrebnu za referendum o izmjeni ustava, uključujući uklanjanje formulacija koje Azerbejdžan tumači kao teritorijalne pretenzije prema Nagorno-Karabahu – što je ključni uslov za konačni mirovni sporazum.
Lilit Mkrtčjan, trgovkinja iz Jerevana, rekla je za Gardijan da će Pašinjanova pobjeda donijeti mir i stabilnost Jermeniji.
„Jermeni su umorni od rata. Želimo da budemo otvorena, evropska zemlja koja se razvija i napreduje, gdje ne moram da brinem da će mog sina pozvati u rat“, istakla je ona.
Pašinjanova politika dovela ga je u direktan sukob sa Moskvom, koja je decenijama imala snažan uticaj na jermensku politiku i ekonomiju.
Mnogi Jermeni su se razočarali u Rusiju nakon što Moskva nije intervenisala tokom zauzimanja Nagorno-Karabaha, uprkos prisustvu ruskih mirovnih snaga.
To je dovelo do toga da Pašinjan suspenduje učešće Jermenije u Organizaciji Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti, što je označilo najdublji raskid odnosa sa Moskvom od sticanja nezavisnosti.
Uoči izbora, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Jermenija, iako nije formalno podnijela zahtjev za članstvo u EU, ide istim putem kao Ukrajina.
Jermenske vlasti i analitičari optužili su Rusiju za pokušaje uticaja na izbore kroz kampanje dezinformacija i podršku proruskim kandidatima, kao i organizovanje povratka birača iz Rusije kako bi glasali protiv Pašinjana.
Posljednjih sedmica Moskva je pojačala pritisak uvođenjem trgovinskih ograničenja na proizvode poput cvijeća, ribe, voća i jermenskog konjaka.
Svjestan ekonomske zavisnosti od Rusije i oslanjanja na jeftin ruski gas, Pašinjan je nakon izbora poručio da će voditi uravnoteženu spoljnu politiku, naglašavajući da izbor između Rusije i Zapada se ne postavlja kao pitanje.
Nakon rasta ekonomije pod uticajem priliva ruskog kapitala poslije invazije na Ukrajinu, Pašinjan je dodatno ulagao u unutrašnje regione zemlje, gdje uživa najveću podršku.
Ipak, analitičari ukazuju i na njegov sve personalizovaniji stil vladanja, kao i optužbe za autoritarne tendencije u zemlji koja ostaje rijedak demokratski izuzetak u regionu kojim dominiraju snažni lideri.
Uoči izbora, jermenske vlasti uhapsile su opozicione političare, uključujući i članove Karapetjanovog saveza, pod optužbama koje uključuju kupovinu glasova, finansijske kriminalne radnje i pozive na rušenje vlasti.
Karapetjan je u junu uhapšen i optužen za pozivanje na preuzimanje vlasti, zbog čega je kampanju vodio iz kućnog pritvora.
Nakon izbora, Pašinjan je najavio da će prioritet njegove vlade biti „potpuno razbijanje kriminalno-oligarhijskog sistema“, te je poručio da bi vodeći opozicioni akteri mogli biti krivično gonjeni.
Tokom kampanje, Pašinjan je povremeno djelovao nepredvidivo, ulazeći u oštre javne sukobe sa izbjeglicama iz Nagorno-Karabaha, optužujući ih da su pobjegli umjesto da su ostali i borili se.
Evropska unija je, s druge strane, uglavnom ignorisala kritike na račun Pašinjana, jasno podržavajući jermenski zaokret ka Zapadu. Brisel je ove sedmice najavio početni paket pomoći od 50 miliona eura kako bi Jermenija ublažila ruski ekonomski pritisak.
„Pašinjan više nije čovjek kakav je bio kada je došao na vlast“, rekao je Karen Grigorjan, ljekar koji je u nedjelju glasao za Karapetjana.
Osvrnuvši se na masovna ubistva Jermena iz osmanskog perioda koja Jerevan i mnoge zapadne zemlje priznaju kao genocid, dodao je: „Ne možemo jednostavno biti prijatelji sa Turskom i praviti se da se prošlost briše“.
Analitičari navode da su mnogi birači podržali Pašinjana uglavnom zato što je opozicija i dalje široko diskreditovana i blisko povezana sa Rusijom.
„Ljudi biraju manje zlo. Alternative Pašinjanu su mnogo gore“, kazao je jermenski analitičar Tatul Hakobjan.
