Island je zahtjev za članstvo u EU podnio 2009. godine, ali su pregovori prekinuti 2013. godine. Budući da zahtjev nikada nije formalno povučen, Evropska komisija je potvrdila da ostaje važeći.
Kada je proevropska koaliciona vlada preuzela vlast 2014. godine, ponovo je pokrenuto pitanje pregovora, jer je njen koalicioni sporazum uključivao obavezu održavanja referenduma o tome da li će se pregovori o pridruživanju nastaviti prije 2027. godine.
Glavna sporna tačka u potencijalnim budućim pregovorima vjerovatno bi bio odnos Islanda sa Zajedničkom ribarskom politikom EU (ZRP), koja određuje ograničenja ulova i ribolovne kvote među državama članicama EU.
Referendum se odnosi na to da li islandska vlada treba da nastavi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Ako birači odgovore potvrdno, pregovori o pristupanju će se nastaviti, a ako i kada se postigne dogovor, sporazum će biti stavljen na drugi referendum kako bi ga islandski narod prihvatio ili odbacio.
Ukoliko glasači kažu „NE„, Vlada Islanda poštovaće tu odluku, navodi se u objavi na sajtu islandske vlade.
Vlada Islanda ističe da je u pitanju referendum o nastavku pregovora, a ne glasanje o članstvu Islanda u Evropskoj uniji. Pitanje na referendumu glasi: „Da li Island treba da nastavi pregovore o pridruživanju sa Evropskom unijom?“
Referendum se održava nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prijetio prisvajanjem Grenlanda, koji se nalazi između Islanda i SAD.
Prema posljednjim anketama, tijesna većina Islanđana podržava ponovno pokretanje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji – 51,3 odsto, dok je protiv nastavka pregovora 48,7 odsto.
Anketa je sprovedena od 21. do 25. avgusta na uzorku od 1.019 ljudi sa pravom glasa.
Prema pisanju Rojtersa, rast troškova života i rat u Ukrajini među faktorima su koji su posljednjih godina ponovo probudili interesovanje Islanda za pridruživanje bloku od 27 zemalja.
Island je već dio jedinstvenog evropskog tržišta, Šengenske zone otvorenih granica i Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) zajedno sa Norveškom i Lihtenštajnom, ali nema formalni uticaj na razvoj EU.
Članstvo u EU bi Islandu dalo direktno pravo glasa u donošenju odluka preko institucija kao što su Evropska komisija, Savjet ministara i Evropski parlament.
Takođe bi podrazumijevalo pridruživanje Islanda carinskoj uniji EU i ponudilo mogućnost usvajanja eura kao nacionalne valute.
U slučaju glasanja „za“ na referendumu, u dopisu Ministarstva spoljnih poslova procjenjuje se da bi pregovori o pristupanju mogli početi do kraja 2026. godine i da budu završeni u roku od 18 do 24 mjeseca.
Island je već zatvorio 11 od 33 poglavlja koja čine pregovore o pristupanju za tu zemlju, a Brisel očekuje da bi proces mogao biti završen u roku od jedne ili dvije godine, budući da je zemlja već duboko integrisana u jedinstveno evropsko tržište.
