Bajden ne namjerava da razgovara sa Putinom dok ne postoje uslovi za razgovore

Bajden ne namjerava da razgovara sa Putinom dok ne postoje uslovi za razgovore

Američki predsjednik Džo Bajden trenutno ne namjerava da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, saopštila je Bijela kuća u petak, dan nakon što je Bajden rekao da je spreman da razgovara ako Putin traži način da okončati rat.

Govoreći posle sastanka u četvrtak u Beloj kući sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, Bajden je rekao da je spreman da razgovara sa Putinom „ako zaista postoji interes da on odluči da traži način da okonča rat“, dodajući da je Rus lider „to još nije uradio“.

Portparol za nacionalnu bezbjednost Bele kuće Džon Kirbi, upitan za Bajdenove komentare, rekao je novinarima da uslovi za takve razgovore ne postoje.

„Sada nismo u tački u kojoj se čini da su razgovori plodan put kojem treba pristupiti“, rekao je on.

Ranije je Kremlj odgovorio na Bajdenovu očiglednu uvertiru, rekavši da Zapad mora da prizna ono što Moskva naziva „novim teritorijama“ Rusije pre bilo kakvih razgovora sa Putinom.

„Predsednik Ruske Federacije je uvek bio, jeste i ostaje otvoren za pregovore kako bi osigurao naše interese“, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Kirbi je rekao da samo Ukrajina može da odredi da li i kada može doći do rešenja pregovorima. Kijev kaže da su mirovni pregovori mogući samo ako Rusija prestane da napada i povuče se.

Rusija je ranije rekla da je otvorena za mirovne pregovore. Ukrajina i saveznici strahuju da bi prekid vatre bez potpunog povlačenja omogućio ruskim snagama da se pregrupišu u pripremi za dalje napade.

Peskov je rekao da se Rusija neće povući iz Ukrajine.

On je dodao da je traženje načina za okončanje rata otežano odbijanjem SAD da prizna teritoriju u Ukrajini koju je Rusija anektirala. Putin je proglasio južni region Hersona i tri druga delimično okupirana regiona Ukrajine delom Rusije, što je potez koji većina zemalja osuđuje kao nezakonit.

Bajden nije razgovarao direktno sa Putinom otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara. U martu je Putina označio kao „kasapina“ koji „ne može da ostane na vlasti“. Međutim, on je poslednjih nedelja signalizirao da bi Vašington želeo da privuče Putina na diplomatsku rampu, posle meseci gubitaka na bojnom polju i zaustavljenih dobitaka Moskve.

Uprkos više od devet meseci rata, neki kontakti su održani između strana, često preko trećih strana, uključujući Tursku i Saudijsku Arabiju. Dogovor koji je delimično ukinuo rusku pomorsku blokadu crnomorskih luka omogućio je isporuku nekih žitarica iz Ukrajine, a u toku je i drugi sporazum o ruskim đubrivima. Desilo se nekoliko velikih razmena ratnih zarobljenika.

Ali borbe koje su ubile desetine hiljada ljudi ne jenjavaju.

Pošto zima sve čvršće, zapadne zemlje pokušavaju da pojačaju pomoć kako bi pomogle Ukrajini da izdrži ruske raketne i bespilotne napade na energetsku infrastrukturu zbog kojih su milioni ljudi ostali bez grejanja, struje i vode.

Ukrajina je poslednjih nedelja proterala ruske trupe sa dela okupirane teritorije, uključujući oblasti za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala.

Na istoku, grad Bahmut je sada glavna meta artiljerijskih napada Moskve, dok su ruske snage u Hersonu i regionu Zaporožja i dalje u defanzivi, saopštio je ukrajinski Generalštab u najnovijem ažuriranju na bojnom polju.

U pokušaju da smanji novac koji je na raspolaganju za ratne napore Moskve, Evropska unija je provizorno pristala na gornju granicu cene ruske nafte na moru od 60 dolara po barelu, saopštile su diplomate. Ovu meru će morati zvanično da odobre sve vlade EU tokom vikenda.

Predsednik komiteta za spoljne poslove ruskog donjeg doma Leonid Slucki rekao je novinskoj agenciji Tas da EU ograničava sopstvenu energetsku bezbednost i da krši zakone tržišta.

Putin je u telefonskom razgovoru rekao nemačkom kancelaru Olafu Šolcu da je zapadna linija prema Ukrajini „destruktivna“ i pozvao Berlin da preispita svoj pristup, saopštio je Kremlj.

U berlinskom čitanju poziva, Šolcov portparol rekao je da je kancelarka osudila ruske vazdušne napade na civilnu infrastrukturu i pozvala na diplomatsko rešenje rata „uključujući povlačenje ruskih trupa“.

Putin je rekao da ne žali zbog pokretanja, kako on naziva, „specijalne vojne operacije“ za razoružavanje i „denacifikovanje“ Ukrajine. On kaže da je rat prelomni trenutak kada se Rusija konačno suprotstavila arogantnom Zapadu nakon decenija poniženja nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Ukrajina i Zapad kažu da Putin nema opravdanje za ono što smatraju okupacionim ratom u imperijalnom stilu.

U ruskom granatiranju Hersonske oblasti u protekla 24 sata poginule su tri osobe, a ranjeno sedam, rekao je regionalni guverner u petak.

Glavni grad regiona Herson – koji su ukrajinske snage ponovo zauzele sredinom novembra – i drugi delovi regiona bombardovani su 42 puta u istom periodu, napisao je guverner Jaroslav Januševič u aplikaciji za razmenu poruka Telegram.