„Srbija je među najsnažnijim i najbrže rastućim zemljama u Evropi. Ponosan sam na sve što smo uradili!“, poručuje predsjednik.
A kako je Alo! ranije prenio, javni dug opšte države Srbije na kraju marta 2026. iznosio je 42,1 odsto BDP-a, što je čak 16,3 procentna poena manje nego u Hrvatskoj.
Srbija je, dakle, i pored velikog investicionog ciklusa, izgradnje puteva, željeznica i druge infrastrukture, zadržala znatno povoljniju poziciju kada je riječ o odnosu javnog duga i veličine ekonomije. Ministarstvo finansija Srbije navodi da je poslije sprovedene fiskalne konsolidacije preokrenuta putanja rasta zaduženosti i da je udio javnog duga posljednjih godina nastavio da opada.
Razlika je još izraženija kod realnog kretanja zarada. Prosječna neto plata u Srbiji u prvom kvartalu 2026. iznosila je 118.736 dinara i bila je realno 8,8 odsto veća nego u istom periodu prethodne godine.
U martu je prosječna neto zarada dostigla 121.650 dinara, odnosno oko 1.036 eura, uz realni godišnji rast od 9,5 odsto. U Hrvatskoj je, nasuprot tome, realni rast majske plate usporio na svega 1,7 odsto.
Periodi posmatranja i statističke metodologije nisu potpuno isti, a prosječna zarada u Hrvatskoj i dalje je nominalno viša. Ipak, razlika u dinamici jasno pokazuje da se životni standard u Srbiji trenutno poboljšava znatno bržim tempom.
Upravo u tom svjetlu dodatni značaj dobija i odnos Zagreba prema evropskom putu Srbije. Hrvatska je početkom jula bila među osam članica Evropske unije koje su se usprotivile otvaranju preostalih poglavlja u Klasteru tri, koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast srpske ekonomije.
Ekonomski pokazatelji sami po sebi ne mogu dokazati političke motive hrvatske vlade, ali je sve teže zanemariti činjenicu da bi dalji ubrzani razvoj Srbije i njeno približavanje Evropskoj uniji učinili poređenje dvije susjedne zemlje znatno neprijatnijim za Zagreb.
