Predsjednik Vučić primio je od predsjednika Đinpinga Orden prijateljstva.
„Danas sam mnogo toga mogao da naučim, prije svega o rezultatima koje je Kina postigla. Ovdje je čudesno. Ja sam bio i u Folksvagenu, ovako nešto nisam vidio. Ovdje ima 2.000 radnika, sve su roboti. U dvije smjene izbace 1.500 automobila. Pogledajte razliku, i u cijeni, i margini koju prave. Oni ulaze u trku sa Teslom.“
„Pozvali smo ih da, ako krenu da razmišljaju o ulaganjima u Evropu, uzmu i Srbiju u obzir.“
Obilazak kompanije Šaomi
Vučić je u Kini obišao i kompaniju Šaomi.
Njega je dočekao Lejn Lam, potpredsjednik Šaomi korporacije.
Vučić od Sija dobio grumen zemlje sa Mjeseca
Predsjednik Vučić rekao je tokom obilaska Muzeja Komunističke partije Kine da je od predsjednika Si Đinpinga na poklon dobio grumen sa Mjeseca.
„Rijedak poklon. Tako da sam i ja sada bio na Mjesecu“, rekao je Vučić.
Vučić se oglasio poslije obilaska muzeja
„Nekada sam gledao ‘Povratak u budućnost’ i mislio da su leteći automobili, pametne mašine i tehnologija koja razumije čovjeka samo filmska mašta. Danas sam, obilazeći ovu nevjerovatnu vremensku kapsulu kineskih dostignuća, imao osjećaj da sam taj film na neki način i doživio. Sve što sam vidio djelovalo je toliko napredno, da sam u jednom trenutku pomislio da moj telefon pripada muzeju tehnike“, navodi se na Instagramu predsjednika.
Vučić je u Pekingu obišao i „Muzej Komunističke partije Kine“.
Predsjednika je dočekao direktor muzeja Li Džongjuan.
Muzej je koncipiran tako da prati istoriju i razvoj Kine, pa su se tako predsjednik i ministri u pratnji, nakon istorijskih tema, uputili u kapsulu koja prikazuje tehnološki razvoj Kine.
U muzeju su predsjedniku pokazani sporazumi koji su potpisani sa Srbijom.
U muzeju se čuvaju i pokloni naših zvaničnika, među kojima su pokloni Ane Brnabić i Tomislava Nikolića.
Vučić održao predavanje na Univerzitetu „Ćinghua“ u Pekingu
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas na Univerzitet „Ćinghua“ u Pekingu, gdje je održao predavanje.
Vučića su dočekali Li Luming, predsjednik Univerziteta, i Jang Bin, prorektor Savjeta univerziteta, a sala gdje se održava predavanje predsjednika bila je ispunjena do posljednjeg mjesta.
Zajedno sa Vučićem u delegaciji su ministri u Vladi Srbije Siniša Mali, Bratislav Gašić, Jagoda Lazarević, Adrijana Mesarović i direktor Kancelarije za IT i e-upravu Mihailo Jovanović.
Ovaj univerzitet osnovan je 22. aprila 1911. godine za vrijeme vladavine dinastije Đing, kao „Ćinghua imperijalni koledž“, sredstvima američkog dijela odštete nakon Bokserskog ustanka.
Danas predstavlja jednu od najprestižnijih ustanova, ne samo u Narodnoj Republici Kini, već i u cijelom svijetu.
Prema informacijama dostupnim na „IU Global“, njegova primarna funkcija u početnom periodu bila je priprema kineskih studenata za odlazak na studije u SAD, što je postavilo temelje za razvoj specifičnih modela obrazovanja koji kombinuju kineske nacionalne prioritete sa međunarodnim naučnim standardima.
Univerzitet se u Kini dosljedno rangira kao broj 1 ili 2, jer je u stalnom rivalstvu sa Pekinškim univerzitetom, dok se na globalnim listama redovno nalazi među 15–20 najboljih univerziteta svijeta.
Prema zvaničnom izvještaju Times Higher Education iz 2026. godine, rangiran je na 1. mjestu u Aziji.
Njegova ekspertiza je posebno izražena u „STEM“ oblastima, računarskim naukama i vještačkoj inteligenciji. Sa 21 fakultetom i 59 departmana, univerzitet njeguje rigorozan akademski pristup koji privlači samo najuspješnije studente.
Ono što ovaj univerzitet suštinski izdvaja od drugih svjetskih univerziteta jeste njegov direktan uticaj na državno vođstvo Kine.
Poznat pod nadimkom „kolevka lidera“, obrazovao je ključne figure kineske politike, uključujući aktuelnog predsjednika Si Đinpinga i bivšeg predsjednika Hu Đintaoa.
Pored političara, ovaj prestižni univerzitet završio je i fizičar Jang Čening, nagrađivani nobelovac.
„Ćinghua“ je prva institucija u Kini koja je osnovala laboratoriju za vještačku inteligenciju pod državnim pokroviteljstvom.
Vođen motom „Samodisciplina i društvena posvećenost“, univerzitet nastavlja da definiše granice inovacija i obrazovanja, jer to nije samo mjesto sticanja diploma, već strateški rezervoar znanja koji spaja bogatu istoriju Kine sa njenom tehnološkom budućnošću.
