Karijerni diplomata Zoran Milivojević kaže za Kurir da će se i ove godine nastaviti pritisci i uslovljavanja Srbije povodom njenog prijateljstva s Rusijom, jer u Evropi, ali i u Londonu, koji je, kako kaže, važan centar moći, i dalje dominira opredjeljenje da rat u Ukrajini treba da se nastavi.
Živa ideja o „velikoj Albaniji“
– Nažalost, sve s čim smo se susretali tokom prošle godine čeka nas i ove, jer aktuelni problemi u Evropi nisu riješeni. I dalje je dominantna ratna opcija, koje se drži vladajuća elita Evropske unije, tako da će uslovljavanje evrointegracijama i pritisci na Srbiju, kada je riječ o odnosima s Rusijom, ostati na snazi. Moguće je da će predsjedavanje Kipra, prijateljske zemlje koja nije priznala Kosovo, donekle relaksirati situaciju, ali dometi predsjedavajućeg nisu veliki. Smatram da će 2026, ali i naredne godine, biti veliki test i za Srbiju i za EU, koja treba da odgovori na pitanje da li će se posvetiti politici proširenja ili će dominirati pritisci i ucjene. Ocjenjujem da u politici Srbije neće doći ni do kakvih promjena. Ostaćemo odlučni, suvereni i politički nezavisni, štitićemo svoj međunarodni položaj i zadržati vojnu neutralnost. Ostaćemo vjerni svojim državnim i nacionalnim interesima – nema odricanja od Kosova i Metohije i nema ustupaka kada je riječ o odnosima s Ruskom Federacijom. Srbija će, kao i do sada, sama odlučivati o svojoj sudbini – kaže Milivojević.
Na pitanje šta se može očekivati od vojnih saveza u regionu, Milivojević je rekao da je jasno da su oni usmjereni protiv Srbije i da će nastaviti sa svojom strategijom.
Vučić: Odvratićemo sve od napada na Srbiju
I sam predsjednik države Aleksandar Vučić u posljednje vrijeme više puta je govorio o naoružavanju Evrope, „koja se sprema za rat“, a kao jedan od dva ključna cilja Srbije naveo je politiku vojne neutralnosti, ali i očuvanje mira u regionu i svijetu.
– Srbija će nastaviti da se drži Povelje UN i rezolucija UN ne samo po pitanju Kosova i Metohije već i svih ostalih kriza širom svijeta. Istovremeno, štitićemo bezbjednost građana Srbije, čuvaćemo našu zemlju od potencijalnog agresora i učinićemo sve da ih od napada odvratimo. U vremenima u kojima, kada se probudite, vidite da je negdje u svijetu izbio novi rat, iako se o tome nije govorilo, u vremenima u kojima niko ne može da predvidi hoće li doći kraj sukoba u Ukrajini, važno je da, bez obzira na sve uticaje kojima smo izloženi i kojima ćemo biti izloženi, sačuvamo stabilnost, mir i nastavimo da unapređujemo saradnju sa svim različitim akterima širom svijeta – kazao je Vučić.
– Neće moći da izvrše pritisak na Srbiju kako bi se priklonila nekoj drugoj opciji. Važno je da znamo o čemu je riječ i da ih imamo u vidu, ali nemaju nikakve šanse. Mnogo veći problem predstavlja Kurtijeva pobjeda na Kosovu i Metohiji, koja je pokazala da je ideja o velikoj Albaniji i te kako živa. Cijela Kurtijeva politička strategija zasnovana je na eliminaciji Srbije s Kosova i sprovođenju etničkog čišćenja nad Srbima. Očekujem kontinuirane pritiske na srpski narod i institucije, napade na školstvo i zdravstvo na sjeveru Kosova, ali i dalje pokušaje da se njihova lažna državnost potvrdi – kaže Milivojević.
Teška godina
Suzana Vasiljević, savjetnica za medije predsjednika Srbije, kazala je da će predsjednik Aleksandar Vučić učiniti sve da Srbija ostane stabilna i ekonomski dovoljno jaka, te je najavila da će njegove diplomatske aktivnosti tokom ove godine biti još intenzivnije.
– Već početkom godine predsjednika očekuje nekoliko značajnih posjeta, a već ovog mjeseca to će biti odlazak u Davos, gdje će imati veliki broj sastanaka. Prije toga slijedi još jedan važan događaj, a zatim i zvanična posjeta Kini, kao i brojni drugi susreti. Diplomatske aktivnosti neće biti zasnovane na političkim deklaracijama, već na ekonomskim sporazumima, kako bi Srbija, bez obzira na to kakav bude razvoj događaja u Evropi ili svijetu, što manje osjetila krizu. Prethodna godina bila je veoma teška, a smatram da će 2026. biti još teža – kazala je Vasiljevićeva za medije.
Ona je istakla i da je Srbija tokom 2025. godine, uprkos svim pritiscima, uspjela da zadrži kontakte i sa Istokom i sa Zapadom, kao i sa zemljama Bliskog istoka i Afrike, i to u godini u kojoj je „ono što je nekada u diplomatiji bilo standard danas postalo luksuz“.
