Linta ocjenjuje da bi puna istina dovela bi u pitanje nametnuti mit o srpskoj agresiji i jednostranoj krivici Srba za ratove devedesetih godina prošlog vijeka, a rasvjetljavanje sudbine nestalih Srba otvorilo i pitanje odgovornosti za brojne zločine počinjene nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima.
On naglašava da veliku odgovornost snosi i međunarodna zajednica, koja mora da izvrši snažan pritisak na Zagreb, Sarajevo i Prištinu da otvore arhive, dostave informacije i omoguće ekshumacije i identifikaciju posmrtnih ostataka, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.
– Nema istinskog pomirenja dok se jedne žrtve traže, a druge prećutkuju. Pravda ne može biti selektivna, a žrtve ne mogu biti dijeljene na „naše“ i „njihove“ – istakao je Linta.
Linta kaže da Srbija mora biti odlučnija u zaštiti prava porodica nestalih, kao i da je potrebno konačno donijeti zakon o nestalim licima i procesuirati odgovorne za zločine nad Srbima.
On smatra da treba osnovati memorijalni centar u čast srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, koji bi čuvao dokumentaciju i svjedočenja o stradanju srpskog naroda i upoznavao domaću i, prije svega, međunarodnu javnost sa istinom o masovnom srpskom stradanju.
– Iza svakog broja stoji jedna ljudska tragedija – majka koja čeka sina, supruga koja čeka muža i dijete koje je odraslo bez odgovora gdje mu je otac – naveo je Linta.
Za te porodice, kaže on, rat nije završen sve dok ne saznaju istinu i ne dobiju priliku da dostojanstveno sahrane svoje najmilije.
– Dok god postoji i jedan nestali Srbin za kojim se traga, naša obaveza je da ne ćutimo i da ne odustanemo od istine. Jer zaborav nije mir, a ćutanje nije pomirenje – istakao je Linta.
On podsjeća da se, prema podacima Komisije Vlade Srbije za nestala lica, na prostoru bivše Jugoslavije i dalje traga za 9.540 lica, od kojih 3.800 Srba.
U taj broj se računa i 600 nestalih Srba u Hrvatskoj koji su na operativnoj listi a nisu zvanično evidentirani i hrvatska strana odbija da ih prizna.
Na spisku Ministarstva hrvatskih veterana nalazi se i dalje više od 1.000 nestalih lica srpske nacionalnosti, u okviru ukupno 1.725 nestalih.
Linta ističe da Hrvatska odbija da objavi nacionalnu pripadnost nestalih sa svog spiska, jer bi se potvrdilo da su većina nestalih Srbi.
On ukazuje da postoji i više od 30 poznatih i potencijalnih mjesta ukopa sa oko 200 posmrtnih ostataka, koji čekaju ekshumaciju i identifikaciju, a Hrvatska opstruiše njihovo rješavanje.
Linta napominje da se u Republici Srpskoj traga za više od 1.600 nestalih Srba, dok na Kosovu i Metohiji još nije rasvijetljena sudbina 568 Srba i pripadnika drugih nealbanskih zajednica, prenosi Srna.
