Ovo je u intervjuu za Sputnjik rekao direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon, koji se i lično sjeća kampanja vođenih protiv Srba tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
„Sećam se kako su u Francuskoj 1999. godine pojedini mediji predstavljali srpski narod kao demonski. Na francuskoj televiziji tada se govorilo o 500.000 nestalih Albanaca, što je bila očigledna laž, jer je nezamislivo da se u 21. veku neprimećeno izvrši genocid. Ti izmišljeni brojevi služili su kao osnova za žestoku propagandu, zbog koje je kasnije bilo teško pomoći Srbima na Kosovu i Metohiji“, rekao je Gujon.
On ističe da je danas, kada se ponovo pojavljuju pokušaji demonizacije Srba, izuzetno važno podsjećati na takve primjere i smireno, argumentovano iznositi činjenice.
„Istina se uvek na kraju pokaže, ali i mi sami moramo raditi na tome da ispliva na površinu“, naglasio je Gujon.
Prema njegovim riječima, zadatak Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju jeste da laži više nikada ne ostanu bez odgovora i da se o Srbiji govori na osnovu činjenica, a ne predrasuda.
„Na plasirane neistine odgovaramo sistematski. Širimo relevantne informacije ka stranim novinarima i javnosti, organizujemo predavanja i izložbe, promovišemo dokumentarne filmove i ulažemo u javnu diplomatiju koja gradi poverenje. Ne pristajemo na ulogu koja nam se nameće“, poručio je Gujon.
Govoreći o kampanjama demonizacije, Gujon naglašava da se nikada ne radi o jednoj osobi ili jednoj organizaciji, već o složenim procesima iza kojih stoje politički interesi, ideološki krugovi i medijski narativi.
„Uvek iza toga stoji određeni geopolitički cilj, a ne istina. Ne želim da upirem prstom u pojedine države ili organizacije, ali je jasno da postoje interesne grupe koje žele da Srbiju prikažu kao remetilački faktor samo zato što vodi nezavisnu politiku“, rekao je on.
Posebno su, kako ističe, na meti Srbi u regionu, koji Beograd vide kao svoju maticu.
„Na to se može odgovoriti jedino istinom. Potrebno je strpljivo, argumentovano i dostojanstveno objašnjavati da su Srbi u regionu lojalni građani država u kojima žive i da traže isto što i svaki evropski narod – pravo na jezik, pismo, kulturu i dostojanstvo“, kazao je Gujon.
On dodaje da odgovor Srbije nije uzvraćanje optužbama, već jačanje kulturnih veza i saradnje.
„Kada se Srbija predstavi u pravom svjetlu, predrasude same po sebi počinju da nestaju“, zaključio je.
Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju pružila je podršku snimanju dokumentarnog filma o Savi Vladislaviću, jednom od najznačajnijih, ali i najmanje poznatih srpskih diplomata. Film je predstavljen u beogradskom Ruskom domu, dok će rusku premijeru imati u Sankt Peterburgu, gdje je Vladislavić i sahranjen.
Gujon ističe da je riječ o izuzetno važnom projektu za Srbiju.
„Grof Sava Vladislavić bio je čovek koji je svojim znanjem i mudrošću ostavio neizbrisiv trag u ruskoj, evropskoj i svjetskoj istoriji. Bio je uspešan ruski diplomata i desna ruka cara Petra Velikog“, podsjetio je Gujon.
Vladislavić je, između ostalog, ucrtao i danas važeću granicu između Rusije i Kine, osnovao grad Trojicosavsk – jedini grad na svijetu posvećen Svetom Savi – i dao veliki doprinos evropskoj kulturi, inspirišući Vivaldija da mu posveti operu.
„Takve istorijske ličnosti podsećaju da Srbija ima duboke korene i snažan kulturni identitet. Naš zadatak je da Srbiju i njenu kulturu promovišemo širom sveta – od Amerike do Kine, preko Evrope i Rusije“, zaključio je Gujon.
