Na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije dosta se pričalo o Srbiji i susjedstvu, ali bez epohalnih pomaka. Problemi su i dalje isti, članstvo u EU jednako daleko, a kritike na račun ruskog uticaja iste.
Kao i svake godine u februaru, bavarska metropola postala je na tri dana poprište brojnih rasprava o bezbjednosnoj situaciji u svijetu.
Tema Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC) su ove godine, kako se moglo i očekivati, rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku. Ova dva krizna žarišta su definisala većinu rasprava tokom trodnevne konferencije u luksuznom hotelu Bajerišes Hof.
No osim rasprava otvorenih za javnost, MSC je još iz razdoblja Hladnog rata poznat po zakulisnim razgovorima državnika koji su se u javnosti inače držali podalje jedan od drugog, ali su im lavirinti hotela pružali priliku za razgovore daleko od očiju predstavnika medija.
To znaju i državnici zemalja Zapadnog Balkana za koje je sastanak u Minhenu neizostavni termin na početku političke godine.
I ove godine u minhenskom hotelu našli su se predsednici država i vlada svih zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije iako su učestvovali na samo jednom zvaničnom panelu i to makedonski predsjednik Stevo Pendarovski, njegov crnogorski kolege Jakov Milatović i albanski premijer Edi Rama.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić se sastao s britanskim i kineskim ministrima spoljnih poslova Dejvidom Kameronom i Vang Đijem, izaslanstvom američkog Senata kao i nezvaničnim domaćinom, premijerom Bavarska Markusom Zederom, kojeg je pozvao da posjeti Beograd. Svima njima Vučić se, kako je rekao novinarima u Minhenu, požalio na položaj Srba na Kosovu.
U bavarskoj metropoli boravio je i kosovski premijer Aljbin Kurti koji je, prema saopštenju Prištine, u razgovoru s predstavnicima američkog Senata za probleme koji su nastali nakon odluke o zabrani dinara optužio zvanični Beograd.
Džin Šahin, članica Odbora Senata za spoljnu politiku, rekla je tokom panela o Balkanu da je razgovarala i s Vučićem i s Kurtijem i poručila im da „obje strane moraju dati ustupke“.
Hrvatski premijer Andrej Plenković se nije bavio Srbijom i Kosovom nego svojom omiljenom temom kada je na međunarodnom parketu: podrškom BiH na putu ka Evropskoj uniji.
Član Predsedništva BiH Denis Bećirović je na jednom od panela apelovao na Brisel da u martu otvore pregovore s BiH o punopravnom članstvu u EU.
Povjerenik njemačke vlade za zapadni Balkan Manual Zaracin rekao je za DW na marginama konferencije da od koalicije u Sarajevu zavisi otvaranje pregovora.
„Koalicija je odaslala oprezne signale oko napretka kada su reforme u pitanju kako bi nam omogućili da pozitivno pratimo ovaj put ali mi moramo vidjeti i konkretne rezultate na terenu“, rekao je Zaracin.
I on je pitanje članstva u Evropskoj uniji povezao s pitanjem stabilnosti i bezbjednosti, posebno u svetlu ruske agresije na Ukrajinu.
I inače je tokom raznih rasprava na MSC u više navrata za zemlje Zapadnog Balkana članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji isticano kao garancija za mir i bezbjednost.
No da put do Evropske unije nije lak, opet se požalio makedonski predsjednik Pendarovski koji je ukazao na apsurdnu bugarsku blokadu pregovora o članstvu.
No na panelu je bilo riječi i o problemima susjeda Crne Gore i Hrvatske koje još nisu riješile granice što bi se moglo pokazati kao otežavajuća okolnost crnogorskom stremljenju u EU.
Pendarovski na problem blokade pregovora gleda isključivo kao problem Evropske unije.
Toga je svjestan i Zaracin. „Ako na zapadnom Balkanu Evropska unija pokaže da nije u stanju da reši probleme, kako će nas shvatati ozbiljno kada su u pitanje mnogo veći globalni problemi?“, upitao se Zaracin.
On je ukazao na to da je u Minhenu bio i Miroslav Lajčak, izaslanik EU za pregovore Srbije i Kosova ali je rekao da „trenutno nema ništa novo da kaže“ kada je u pitanju napredak u pregovorima Beograda i Prištine.
Analitičari i dalje uticaj Rusije na Balkanu vide kao jedan od najvećih faktora nestabilnosti. „Rusija ne djeluje tako kako deluje samo protiv Ukrajine. Rusija je svugde u svetu destabilizirajući faktor. Rusija pokušava da destabilizuje i Balkan… nama ne trebaju novi sastanci nego treba odmah da podržimo Ukrajinu i damo joj ono što je potrebno“, rekla je danska premijerka Mete Frederiksen na jednom panelu.
Analitičarka za zapadni Balkan Njemačkog društva za spoljnu politiku Frauke Zebas rekla je za DW da proruski narativ u mnogim djelovima zapadnog Balkana, a posebno u onim koji su pod uticajem Beograda, i dalje predstavlja veliki bezbjednosni problem.
„S obzirom na novonastalu geopolitičku situaciju, zabrinjava i blizina Rusiji te sve otvorenije nepoštovanje osnovnih demokratskih vrijednosti. Javna komunikacija sve je drastičnije antizapadna, a Rusija se prikazuje kao najvažniji saveznik. Izgledi za pridruživanje EU izgubili su vjerodostojnost, a time i efikasnost tokom godina, što dodatno ograničava uticaj zapadnih aktera“, kaže Zebas.
Iako se čini da EU i SAD ulažu napore da se na Zapadnom Balkanu ne otvore nova žarišta, stručnjaci poput Zebas ipak ne vide direktnu opasnost ratnih sukoba na Balkanu.
„S obzirom na rastuće napetosti, često se izvlači poređenje s devedesetim godinama prije početka ratova. Međutim, bezbjednosna situacija je drugačija: tri zemlje Zapadnog Balkana koje nisu članice EU sada su članice NATO-a, a međunarodne vojne misije čine rat malo vjerovatnim“, kaže Zebas.
