Crna Gora bi, uz malo truda i znanja i ostavljanje ličnih i partijskih interesa po strani, mogla brzo da postane uspješna priča i primjer na Balkanu i baštini demokratiju, vladavinu prava i meritokratiju u punom smislu, smatra programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović.
Prema njegovim riječima, ono što se moglo pročitati u nedavnom izvještaju Fridom housa „Nacije u tranziciji 2024“ su poruke veoma slične onima koje se dobiju od partnerskih zemalja, kao i u brojnim drugim sličnim izvještajima.
– Razloga za svrstavanje Crne Gore u hibridne režime ima nekoliko, a jedan od njih su primijećene napetosti među nosiocima vlasti, naročito u okviru gradske vlasti u Podgorici. Neslaganja u Vladi povodom odabira vršioca dužnosti (v.d.) direktora policije su još jedan od razloga za takvu ocjenu – kazao je Radović.
Povodom tog izbora, kako je rekao, došlo je do sukoba unutar vladajuće većine, gdje su se mogle čuti optužbe o nezakonitom izboru v.d. direktora Uprave policije i najavljivale i tužbe u vezi sa tim.
Radović je naveo da je sudstvo i dalje grana vlasti koja trpi ozbiljne kritike po pitanju nezavisnosti, što ukazuje na neophodnost reformi.
– Tome u prilog govori i nedavni izvještaj Sudskog savjeta u kojem je navedeno da se u sudstvu nalazi čak skoro 70 hiljada neriješenih predmeta, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost – kazao je Radović.
On je rekao da se dešava da se određeni zakoni usvajaju po skraćenom postupku, ili bez javne rasprave što, kako smatra, šalje izutetno lošu poruku za domaću i međunarodnu javnost.
– Važno je pomenuti i nacrt Zakona o sprečavanju korupcije, koji u članu 44 stav 2 predviđa uvođenje amnestije za sve javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje o prihodima i imovini – kazao je Radović.
Pored tog člana, kako je dodao, postoji još niz predloženih odredbi koje ne doprinose unapređenju u toj oblasti, pa je neophodno ponovo temeljno revidirati nacrt zakona.
Radović je ukazao da su tu još i pojedinačni slučajevi, kao što je odbijanje umjetničkog direktora Nikšićkog pozorišta da odobri igranje predstave koja se bavi temom nasilja nad ženama.
– Zabrinjavajuće je to što je direktor naveo da je to njegova lična odluka, što je nedopustvo, a takođe i to što je nakon toga predsjednik opštine Nikšić izjavio da će se predstava održati u Nikšićkom pozorištu, što ukazuje na nesređeni odnos u našim institucijama sistema – rekao je Radović.
On je istakao da se u izvještaju Fridom hausa, takođe, navodi da je zabilježen pad indeksa demokratije u Crnoj Gori sa 3,79 na 3,75.
– Možemo reći da se izrazi „demokratija“ i „vladavina prava“ prečesto koriste kao fraze, ali još u praksi imamo prisutne probleme u obliku partijskog zapošljavanja, korupcije, nepotizma, lošeg funkcionisanja institucija, kao i nedostatak meritokratije – naveo je Radović.
Zato je, kako je poručio, neophodno što prije reagovati i raditi na unapređenju u pogledu tih oblasti, što jeste moguće.
– Uz malo truda i znanja, ali i uz ostavljanje ličnih i partijskih interesa po strani, Crna Gora bi mogla brzo da postane uspješna priča i primjer na Balkanu i da baštini demokratiju, vladavinu prava i meritokratiju u punom smislu – naglasio je Radović.
Kako je naveo, kada se posmatra stanje i funkcionalnost opština kao što su Šavnik, Budva i Andrijevica, onda ne iznenađuje pad indeksa lokalne demokratske uprave sa 4,25 na 4.
– Nakon skoro godinu i po, izbori u Šavniku se moraju završiti što prije, ili se uvesti prinudna uprava, a to su i poruke sa međunardonih adresa – kazao je Radović.
Prema njegovim riječima, Budva i Andrijevica već duže vrijeme imaju probleme u funkcionisanju na skupštinskom nivou, i morali su biti raspisani vanredni izbori.
– Očekujem da će se mnogi nagomilani problemi riještiti i da nećemo imati slučaj da pritvorni predsjednik opštine potpisuje zarade i ostala važna dokumenta za opštinu, ili da skupština grada mjesecima ne funkcioniše – dodao je Radović.
On je rekao da se može zaključiti da su, nakon 30. avgusta 2020. godine, ostvarene određene slobode.
– Da smo shvatili da možemo mijenjati vlast, da promjena vlasti nije traumatična, i zato imamo i treću vladu u tri godine“, objasnio je Radović.
On je dodao da, ipak, brzina promjena koje se dešavaju nije onakva kakvu su građani očekivali, s obzirom na to da je do promjene došlo prije tri godine.
– Zato je politička nestabilnost i očekivana, sa promijenjene tri vlade, ali je ona i dovela do usporavanja suštinskih reformi u crnogorskom društvu – rekao je Radović.
Toga, kako je poručio, moraju biti svjesni svi donisooci odluka i u narednom periodu moraju ostaviti usko stranačke interese po strani i raditi na konkretnim reformama koje su neophodne.
Radović je istakao da će, u tom cilju, dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) biti značajan uspjeh ove Vlade, ali da je to samo međustanica, odnosno početak reformi koje se tek očekuju.
– Nosioci vlasti moraju biti svjesni da nas čeka još mnogo posla. Sada imamo priliku za ulazak u Evropsku uniju, koju nijesmo iskoristili prije dvije decenije, kada smo imali veliku podršku u postmiloševićevom periodu, i očekujemo jasno i konkretno djelovanje naših donosilaca odluka koji će tu priliku na pravi način i iskoristiti – poručio je Radović.
