Crna Gora napredovala je za pozicju u odnosu na 2022. godinu u godišnjem izveštaju međunarodne organizacije Transparensi internešnal (Transparency International) o Indeksu percepcije korupcije (CPI). Naša zemlja je dobila ocjenu 46 na skali od nula (izuzetno korumpirana zemlja) do 100 (zemlja bez korupcije) i nalazi se na 63. mjestu. Da bi bila uspješna, koaliciona vlada koju predvodi ‘Evropa sad’ mora da da prioritet akcijama protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi se u izvještaju TI.
U izvještaju Transparensi internešnala se navodi da slučaj Crne Gore pokazuje kako prethodno zarobljavanje države može da ostavi trajne posljedice na institucije.
Nakon tri decenije, vladavina jedne partije okončana je 2020. godine, što je mnoge ohrabrilo da prijave slučajeve korupcije iz prošlosti, navodi TI.
„Međutim, spor napredak u procesuiranju ovih slučajeva i borba za obnovu funkcionalnog pravosuđa otkrivaju koliko je duboko zarobljavanje pravosudnog sistema od strane režima i organizovanog kriminala uništilo pravosudni sistem“, saopštava Transparensi.
Ovi nedostaci, kako se navodi, takođe pokazuju nesposobnost vlade koja je stupila na dužnost da kreira odlučne reforme.
„Da bi bila uspješna, koaliciona vlada koju predvodi ‘Evropa sad’ mora da da prioritet akcijama protiv korupcije i organizovanog kriminala“, poručuju iz TI.
Crna Gora je druga rangirana zemlja u regionu. Na prvom mjestu je hrvatska sa ocjenom 50 i nalazi se na 57. mjestu. Zatim slijedi Sjeverna Makedonija na 76. mjestu (ocjena 42),Kosovo 83. mjesto (ocjena41), Albanija na 98. (ocjena 37) Srbija je na 104. mestu sa ocjenom 36, Bosna i Hercegovina na 108. mjestu (ocjena 36).
Na vhu liste, odnosno najbolji rezultat ima Danska sa indeksom 90 i koja je na vrhu indeksa šestu godinu zaredom. Prate je a Finska i Novi Zeland sa rezultatima 87 i 85.
Zbog dobro funkcionisanja pravosudnih sistema, ove zemlje su takođe među najboljim strijelcima u Indeksu vladavine prava.
Na dnu ljestvice su Somalija sa 11, Venecuela, Sirija 13 i Južni Sudan sa 13 i Jemen sa 16.
Svi su pogođeni dugotrajnim krizama, uglavnom oružanim sukobima, naglašava se u izvještaju.
23 zemlje – među njima i neke visokorangirane demokratije poput Islanda (72), Holandije (79), Švedske (82) i Ujedinjenog Kraljevstva (71), kao i neke autoritarne države poput Irana (24), Rusije (26 ), Tadžikistan (20) i Venecuela (13) – zajedno su na istorijskom minimumu ove godine, naglašava se.
Indeks percepcije korupcije za 2023. pokazuje da je većina zemalja postigla mali ili nikakav napredak u borbi protiv korupcije u javnom sektoru.
Globalni prosek CPI ostaje nepromijenjen i iznosi 43 već dvanaestu godinu zaredom, sa više od dvije trećine zemalja sa rezultatom ispod 50. Ovo ukazuje na ozbiljne probleme sa korupcijom, navela je organizacija u objavljenim zaključcima.
Prema Indeksu vladavine prava, svijet doživljava pad u funkcionisanju pravosudnih sistema. Zemlje sa najnižim rezultatima u ovom indeksu takođe imaju veoma niske ocjene na CPI, naglašavajući jasnu vezu između pristupa pravdi i korupcije.
