Kada je nastupila pandemija, zoološki vrtovi su se zatvorili, a životinje su počele da se ponašaju drugačije

Kada je nastupila pandemija, zoološki vrtovi su se zatvorili, a životinje su počele da se ponašaju drugačije

Svi smo morali da izvršimo prilagođavanja kako se pandemija koronavirusa razvijala – čak i životinje iz zoološkog vrta koje odjednom nisu videle gomile posetilaca kako prolaze svaki dan.

U studiji objavljenoj prošle godine, istraživači su otkrili kako su primati reagovali na tu promenu, posmatrajući ponašanje bonoba, šimpanzi, zapadnih nizijskih gorila i maslinastih pavijana, i otkrili da su životinje promenile svoje navike na različite načine, uključujući količinu vremena koje su proveli odmarajući se i jedući.

Smatra se da su interakcije posetilaca presudne za dobrobit životinja u zoološkom vrtu. Ipak, ove interakcije imaju potencijal da budu ili pozitivne ili negativne. Tako da su istraživači želeli da vide razliku kada gužve nije bilo.

„Primati su neke od kognitivno najnaprednijih vrsta u zoološkim vrtovima i njihove interakcije sa posetiocima su složene“, objasnila je naučnica za dobrobit životinja u zoološkom vrtu Samanta Vord sa Univerziteta Notingem Trent u Velikoj Britaniji 2022.

„Ograničenje razumevanja kako posetioci mogu da utiču na ponašanje životinja u zoološkim vrtovima i parkovima je to što su oni retko bliski javnosti na duži period, tako da nam je ovo pružila jedinstvenu priliku.

Posmatranja su zabeležena u Tvicross Zoo i Knovslei Safari u Velikoj Britaniji, i pre i nakon povratka posetilaca.

Tokom nekoliko meseci i više perioda otvaranja i zatvaranja, primetne su promene u ponašanju primata, koje su varirale u zavisnosti od životinje.

Kako su posetioci počeli da se vraćaju u zoološki vrt, bonobi i gorile su sve manje vremena provodili sami, dok su gorile manje vremena provodile odmarajući se. U međuvremenu, šimpanze su jele više i više se bavile svojim ograđenim prostorima kada su se zoološki vrtovi ponovo otvorili.

Videlo se da se maslinasti babuni u safari parku upuštaju u manje seksualno i dominantno ponašanje kada su se posetioci vratili. Takođe su češće prilazili automobilima za posetioce, u poređenju sa vozilima rendžera koja su videli kada je park bio zatvoren.

Da li su ove promene bile pozitivne ili ne, teže je reći.

Istraživači sugerišu da se činilo da posetioci koji se vraćaju stimulišu šimpanze i babune, dok se gorile i bonobi koji manje vremena provode sami takođe mogu smatrati pozitivnim.

U isto vreme, moglo bi se tvrditi da su gorile – prirodno više sedeće životinje – bile uznemirene gomile jer su provodile manje vremena odmarajući se.

To što su gorile promenile delove svojih nastambi u kojima su proveli najviše vremena kada su se posetioci vratili sugeriše da životinje mogu donekle da se izbore sa ovim poremećajem.

„Promene u ponašanju i promene u korišćenju ograđenog prostora u prisustvu posetilaca naglašavaju prilagodljivost vrsta zooloških vrtova njihovom okruženju“, rekla je istraživačica dobrobiti životinja u zoološkom vrtu Elen Vilijams sa Univerziteta Harper Adams u Velikoj Britaniji.

„Obezbeđivanje okruženja koje omogućava životinjama da se aktivno prilagođavaju na ovaj način je zaista važno za njihovu dobrobit.

Tim je takođe primetio da postoji prag broja posetilaca kada su u pitanju pavijani masline, nakon čega su životinje prestale da postaju sve aktivnije i stimulisane automobilima koji su prolazili u safari parku.

Ovo su sve dragoceni podaci za istraživače dobrobiti životinja, koji znaju da posetioci mogu imati razne efekte na divlje životinje – od dodavanja osećaja druženja i sigurnosti, do toga da budu izvori smetnji ili čak pretnji. Ovo treba uzeti u obzir u načinu na koji se zoološki vrtovi i parkovi vode i projektuju.

Iako možda više neće biti zatvaranja u doglednoj budućnosti (nadamo se), istraživački tim želi da nastavi rad na proučavanju kako broj posetilaca utiče na ponašanje životinja, uključujući prikupljanje podataka koji uključuju više životinja i u dužem vremenskom periodu.