Miljanić: Potrebna što šira parlamentarna većina, 41 potpis podrške ne garantuje efikasan rad Vlade

Miljanić: Potrebna što šira parlamentarna većina, 41 potpis podrške ne garantuje efikasan rad Vlade

Potrebno je uspostaviti što širu parlamentarnu većinu kako bismo riješili goruće probleme društva i imali većinu koja će moći da doprinese prevazilaženju v.d. stanja i drugih problema u najvišim sudskim i tužilačkim institucijama, ocijenio je u intervjuu za Portal RTCG Zoran Miljanić , ministar bez portfelja zadužen za borbu protiv korupcije i predstavnik Saveza građana CIVIS. U CIVIS-u, čiji su predstavnici bili na listi Evrope sad.

Miljanić kaže da očekuju da će formiranje nove Vlade proći u znaku poštovanja principa meritokratije i da se neće ponoviti situacija da na najodgovornije dužnosti stupaju oni kojima su partijske knjižice jedina preporuka. Navodi i da smo se već uvjerili da tijesna većina od 41-og poslanika ne može biti dovoljna za efikasan rad parlamenta i Vlade.

Nedavno je Vlada usvojila novi izvještaj Komisije za praćenje istraga o napadima na novinare. Ima li pomaka u tim istragama?

Miljanić: U mandatu aktuelne Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare svi ozbiljniji incidenti te vrste dobili su sudski epilog. U posljednjih pola godine nije bilo ozbiljnijih napada, a Komisija je uradila sve što je u njenoj moći da doprinese efikasnijem radu državnih institucija koje su nadležne da reaguju i sprovode zakone.

Komisija je otvorila i ranije teške slučajeve i naša su očekivanja da će se uprkos protoku vremena otkriti nalogodavci i izvršioci ubistva Duška Jovanovića, ranjavanja Olivere Lakić u drugih napada na novinare. Još jednom apelujem na Vrhovno državno tužilaštvo i ostala nadležna tužilaštva da energično pristupe rješavanju ovih slučajeva koji moraju dobiti pravni epilog, ne zbog insistiranja naših evropskih partnera, nego i zbog Crne Gore koja više ne može nositi teret države u kojoj su zločinci nekažnjeni.

Nije lako poslije toliko godina, ali ovakvi slučajevi ne zastarijevaju. Mi ćemo dati nove preporuke, ali je na policiji i tužilaštvu da nastavi sa saslušanjima bez obzira na to ko je bio na kakvoj poziciji u državnoj hijerarhiji. Moramo i da saznamo tačno ko je i po čijem naređenju opstruirao istrage. Kao zamjenik predsjednika Komisije, zadovoljan sam saradnjom sa tužiocima koji su u njenom sastavu, ali čelnici tužilaštava moraju biti odlučniji da doprinesu rasvjetljavanju tih i ostalih teških zločina koji još nijesu dobili pravni epilog.

Smatrate li da je ostvaren konkretan napredak u borbi protiv korupcije i kriminala?

Miljanić: Podsjetiću vas da je u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije prepoznat napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Činjenica je da su pred lice pravde dovedeni brojni visoki funkcioneri iz sve tri grane vlasti, te da je riječ o čelnicima institucija iz vremena vladavine DPS-a i njegovih satelita, kao i da van dometa pravde nijesu ni oni koji su poslije tog perioda stupli na funkcije.

Jasno je – više nema nedodirljivih i pravda će zakucati na vrata svih koji su se ogriješili o zakon.

Kako vidite rad Specijalnog državnog tužilaštva, posebno ako se ima u vidu da rade u teškim uslovima?

Miljanić: Posebno bih pohvalio Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Vladimirom Novovićem i Specijalni policijski tim. Oni, uprkos teškim uslovima u kojim rade, imaju vidljive rezultate u naporima da zaustave pojave koje su decenijama poprimile ogromne razmjere u Crnoj Gori – organizovani kriminal i korupciju.

Kada je riječ o uslovima u kojim radi Specijalno državno tužilaštvo, ali i druge sudske i tužilačke institucije, neophodno je uložiti veliki napor da bi se to pitanje što prije kvalitetno riješilo. Danas imamo situaciju da naši građani i njihiva djeca svakodnevno gledaju privođenje kriminalaca u centru grada i da su sudnice i ostale prostorije katastrofalne. Ideja da se tužilaštvo i neke druge institucije presele u zgradu stare Vlade je prihvatljiva, ali tu moramo imati u vidu i bezbjednosne standarde koji moraju biti zadovoljeni zbog tužilaca, sudija, advokata ostalih službenika i svih koji svojom voljom ili po sili zakona moraju boraviti u tim prostorijama. Apelujem da se tom problemu priđe ozbiljno i da se kroz saradnju sa izvršnom vlašću što prije nađe optimalno rješenje.

Nije lako danas poslije više od tri decenije rasta kriminala i korupcije suprostaviti se kriminalni klanovima i njihovim jatacima u institucijama, kao ni onima koji su zahvaljujući korupciji stekli milionsko bogatsvo. Smatram da će usvajanje Zakona o porijeklu imovine i buduća sinergija institucija dati rezultat, kako bi Crna Gora postala pravednije i bogatije društvo – društvo u kojem elita neće puniti svoje džepove pustošenjem državne imovine i dovođenjem građana na prosjački štap i u koju će kredibilni investitori dolaziti znajući da je dovoljno da poštuju zakon da bi realizovali svoje projekte i da “reket” ne moraju davati nikome.

Za kratko vrijeme od konstituisanja Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Vlada je zadala ozbiljan udarac nelegalnim eksploatatorima šljunka koji su decenijama nesmetano ugrožavali vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja i bahato ugrožavali korito Morače i brojne druge vodotoke. To je primjer da kada postoji politička volja država može zaustaviti sve one koji su decenijama bili nedodirljivi.

Počinju pregovori o formiranju nove vlade. Za šta se zalaže Savez građana CIVIS, čiji ste predstavnik?

Miljanić: Raduje nas što je napokon Državna izborna komisija proglasila izborni rezultat i očekujemo da će u najskorije vrijeme predsjednica Skupštine Danijela Đurović u skladu sa zakonom raspisati konstitutivnu sjednicu novog saziva parlamenta. Mi u CIVIS-u cijenimo da je potrebno uspostaviti što širu parlamentarnu većinu kako bismo riješili goruće probleme društva i imali većinu koja će moći da doprinese prevazilaženju v.d. stanja i drugih problema u najvišim sudskim i tužilačkim institucijama. Već smo se uvjerili da tijesna većina od 41-og poslanika ne može biti dovoljna za efikasan rad parlamenta i Vlade.

Očekujemo da će formiranje nove Vlade proći u znaku poštovanja principa meritokratije i da se neće ponoviti situacija da na najodgovornije dužnosti stupaju oni kojima su partijske knjižice, rodbinske i kumovske veze jedina preporuka. Tih je katastrofalnih grešaka, nažalost, bilo i poslije pada DPS-a i svi znamo gdje nas je to dovelo. Izbor Vlade ne smije biti plod trulih kompromisa političkih stranaka, već zajednički napor političkih elita da se vladini resori i ostale odgovorne pozicije u državi dodijele na upravljanje najsposobnijim. Pogrešna kadrovska politika dovela je do toga da u brojnim oblastima cijelo društvo stagnira i da, kako je ocijenila Evropska komisija, Crna Gora izgubi fokus u ključnim reformama.

To se više nikada ne smije ponoviti.