Grci će danas ponovo izaći na parlamentarne izbore na kojima konzervativci očekuju ubjedljivu pobjedu nakon što su osvojili uporišta kojima su njihovi oponenti dominirali decenijama.
Kirijakos Micotakis, 55-godišnji konzervativni lider, nada se da će osvojiti drugi premijerski mandat. Micotakisova Nova demokratija desnog centra je na izborima 21. maja osvojila najviše glasova, ali nedovoljno da dobije većinu u parlamentu.
Micotakis je tada odlučio da ne formira koalicionu vladu i da se umjesto toga ponovo glasa po izmijenjenom izbornom zakonu koji favorizuje pobjedničku stranku.
Na izborima u maju, Nova demokratija je osvojila 146 mjesta, pet manje od apsolutne većine. Poslije Nove demokratije, za koju je glasalo 40 odsto birača, na drugom mjestu bila je ljevičarska Siriza Aleksisa Ciprasa, sa 20 odsto osvojenih glasova.
Novi izbori se održavaju u sjenci brodoloma 14. juna u kojem je, kako se strahuje, stradalo stotine migranata. Jedna od najgorih migrantskih nesreća posljednjih godina pokazala je podjele između stranaka povodom migracije. Tragedija migranata nije podrila Micotakisovu prednost od 20 procentnih poena u anketama u odnosu na ljevičarske rivale.
Analitičari kažu da je spor oko toga ko je kriv za nesreću blago ojačao poziciju Micotakisa, koji je napadao vječitog rivala Ciprasa jer je rekao da Grčka nije učinila sve što je mogla da spriječi nesreću.
„To je pomoglo Novoj demokratiji jer je prva, instinktivna reakcija Sirize bila da izrazi sumnju u obalsku stražu (i njeno postupanje), dok se činilo da Nova demokratija štiti granice“, rekao je za agenciju Asošiejtid pres Apostolos Pistolas, analitičar ponašanja birača.
Spasioci su pronašli 104 preživjela, ali se vjeruje da je 750 ljudi bilo na trošnom plovilu koje se kretalo od Libije ka Italiji. Čamac je pratila grčka obalska straža prije nego što je potonuo. Straža je saopštila da su putnici odbili sve ponude pomoći.
Micotakis, čija vlada je zauzela tvrd stav prema migraciji, saoštila je da su za nesreću krivi „bijedni trafikanti“ i pohvalila obalsku stražu zbog spasavanja ljudi.
Cipras je postavio pitanje zašto straža nije ranije intervenisala. Za vrijeme prethodne vlade Sirize, više od milion izbjeglica i migranata stiglo je do grških ostrva dok su pokušavali da se domognu Evrope 2015. i 2016. godine.
Rojters navodi da je brodolom gurnuo u stranu druga pitanja uoči izbora, uključujući krizu troškova života, i smrtonosnu željezničku nesreću u februaru koja je iznijela na vidjelo nedostatke u sistemu javnog saobraćaja.
Današnje glasanje se održava o drugačijim pravilima glasanja u odnosu na majske izbore, prema kojima će provoplasirana partija dobiti bonus u 300-članom parlamentu, što će joj donijeti apsolutnu većinu.
Analitičar Janis Cirbas ocjenjuje da, u vrijeme kada se Grčka oporavlja od velike finansijske krize prethodne decenije i poteškoća izazvanih pandemijom, birači žele da zadrže premijera koji je povećao privredni rast i smanjio nezaposlenost.
„Ono što vidimo ovdje je ekonomsko glasanje“, kazao je za AP Cirbas, politikolog s Univerziteta Atine.
Prema njegovom mišljenju, Micotakis se uspješno približio biračima centra, uz pomoć često poslušnih privatnih medija i utišavanjem nekih istaknutih desničarskih glasova u svojoj stranci, navodi AP.
„On je godinama gradio profil umjerenog i efikasnog političara“, rekao je o Micotakisu, čiji je pokojni otac Konstantin Micotakis kao premijer početkom 1990-ih sprovodio politiku koja je izazivala podjele.
Mlađi Micotakis, školovan na Harvardu, obećao je da će Grčku učiniti dobrim mjestom za biznis i fiskalno odgovornom članicom eurozone.
AP navodi da je ta strategija do sada djelovala. Nova demokratija je potukla ljevičarske oponente na izborima u maju, osvojivši uporišta socijalista na ostrvu Krit i u oblastima u okolini Atine sa nižim prihodima, neka prvi put.
Jedna od oblasti koje su promijenile stranu je atinska opština Kesarjani, koju su nekad zvali „mali Staljingrad“. Kesarjani se, piše AP, ponosi tradicijom podrške Komunističkoj partiji ukorijenjene u otporu tokom Drugog svjetskog rata i ružnim posljedicama Hladnog rata koji je obuhvatio i trogodišnji građanski sukob.
Teodoros Sideris je odrastao u kolibi, igrao se na prljavim putevima Kesarjanija i volontirao prodajući ljevičarske novine na ulici.
„Potičem iz ljevičarske porodice, bio sam pristalica ljevice. Moji rođaci su bili u zatvoru zbog ubjeđenja. Majka mi je bila komunista, otac takođe“, izjavio je za AP Sideris, koji provodi popodneva tako što volontira u bioskopu na otvorenom kojim upravlja opština.
U vrijeme kada se Grčka oporavlja od velike finansijske krize prethodne decenije i poteškoća izazvanih pandemijom, birači žele da zadrže premijera koji je povećao privredni rast i smanjio nezaposlenost
Sada 76-godišnji Sideris je prvi put prešao na stranu konzervativaca, razočaran negativnom kampanjom ljevice.
„Micotakis me je pridobio. On vam se obraća direktno i ispunjava obećanja. Sjećamo se prošlosti i poštujemo je, ali to je to. Građanski rat i podjele – to je završeno. Pričati o prošlosti nije politički argument“.
Opozicioni lider Cipras (48), koji je bio premijer od 2015. do 2019, sada se bori za politički opstanak.
Fokus njegove izborne kampanje bili su zdravstvo i država blagostanja, ali nije uspio da izvuče korist od serije skandala koji su potresali Micotakisovu vladu pri kraju mandata, uključujući prisluškivanje novinara i političara, ili željeznička nesreća u februaru koja je iznijela na vidjelo ozbiljne bezbjednosne propuste.
Ljevica je izgubila podršku zbog konzervativnog zaokreta grčkog biračkog tijela, smatra politikolog Cirbas, dijelom zbog zaoštravanja stavova prema migraciji.
„Mislim da je pandemija takođe igrala veliku ulogu, jer je učinila da se svi više okrenu sebi i promovisala je vrijednosti kao što su bezbjednost i zaštita, a to su konzervativne vrijednosti“, ocijenio je Cirbas.
„Dakle, čini se da su vrijednosti ove vlade u skladu sa konzervativnim zaokretom grčkog društva. Mislim da su ova dva aspekta ključna za objašnjenje zašto je Nova demokratija pobijedila na izborima i da će ponovo pobijediti“.
Micotakis me je pridobio. On vam se obraća direktno i ispunjava obećanja. Sjećamo se prošlosti i poštujemo je, ali to je to. Građanski rat i podjele – to je završeno. Pričati o prošlosti nije politički argument
Kampanju stranke Siriza za druge izbore dodatno je zakomplikovalo jačanje podrške za nekoliko malih i marginalnih političkih partija i ponovno oživljavanje nekada moćne Socijalističke partije. Realnu šansu da uđe u parlament poslije današnjih izbora ima čak devet partija, od ultrareligioznih grupa do dvije otcijepljene ljevičarske stranke koje su osnovali bivši članovi Sirizine vlade.
Na izborima učestvuje i stranka MeRA25 koju predvodi Janis Varufakis, bivši ministar finansija poznat po nekonvencionalnoj taktici na vrhuncu grčke dužničke krize prije deset godina.
U trci je i ljevičarka Zoe Konstantopulou, još jedna veteranka grčkih previranja koja će ostati upamćena po tome što je držala višesatne govore u kojima je napadala grčke zajmodavce dok je bila predsjednica parlamenta.
Nadmeću se i Spartanci, nazvani po ratnicima Sparte u staroj Grčkoj, koji kažu da zemlji prijeti nekontrolisana migracija.
Ta nacionalistička grupa je bila slabo poznata dok nije dobila podršku Ilijasa Kasidiarisa, lidera sada zabranjene ultradesničarske stranke Zlatna zora. On je trenutno u zatvoru.
