Kanal kojim se srpska municija usmjerava ka ukrajinskom frontu bio je ključni faktor u primjetnom zaokretu pošto su SAD, NATO i EU nedavno podržale Srbiju u posljednjem rasplamsavanju etničkih tenzija na Kosovu
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se ne protivi tome da njegova zemlja prodaje municiju posrednicima koji je isporučuju Ukrajini, što je znak da se vjerni balkanski saveznik Rusije okreće ka Zapadu, piše danas „Fajnenšel tajms“ (FT).
List navodi da Vučić tradicionalno podržava Moskvu i da je odbio da se uskladi sa zapadnim sankcijama protiv Rusije nakon njene invazije na Ukrajinu, ali da je u promjeni kursa rekao da je upoznat sa izvještajima američke vlade da je srpska municija preko posrednika završila u Ukrajini i da ne planira da to spriječi.
„Da li je moguće da se to dešava? Ne sumnjam da bi to moglo da se desi“, rekao je Vučić za Fajnenšel tajms. „Šta je alternativa za nas? Da ga ne proizvodimo? Da ga ne prodajemo?“, naveo je Vučić za FT.
Kanal kojim se srpska municija usmjerava ka ukrajinskom frontu bio je ključni faktor u primjetnom zaokretu pošto su SAD, NATO i EU nedavno podržale Srbiju u posljednjem rasplamsavanju etničkih tenzija na Kosovu, tvrdi troje zapadnih diplomata u regionu.
Upitan da li je to bio smišljen korak za pridobijanje zapadnih prijestonica, Vučić je rekao da je Beograd nastojao da se ponaša na „neutralan način“.
„Ali ja nisam budala. Svjestan sam da bi dio oružja mogao da završi u Ukrajini“, dodao je.
Vučić je priznao da hoda po žici, između Moskve i zapadnih sila, ali je rekao da neće pomoći ruskim ratnim naporima, navodi FT i prenosi Vučićeve riječi da se Srbija pridružila svim rezolucijama UN kojima se osuđuje invazija Rusije na Ukrajinu kao i zabranama ponovnog izvoza kao što je dvostruka upotreba tehnologije u dronovima.
„Nećemo biti centar za ponovni izvoz nečega u Rusiju“, rekao je Vučić za FT.
On je dodao da su prošla vremena kada je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na svaka tri mjeseca, ističući da nije bio u kontaktu sa Kremljom već godinu dana osim što je primao posjetioce iz Moskve.
„To se nikada ranije nije dogodilo“, rekao je predsjednik Srbije.
FT prenosi ocjenu odbrambeno obavještajne kompanije Džejns da su „snažne veze Srbije sa Rusijom i njen potencijal da naruši regionalnu bezbjednost doveli o toga da zapadne prijestonice zauzmu blaži stav prema Beogradu“.
„S obzirom na rizik od vojne eskalacije na sjeveru Kosova, zapadne vlade ne žele da rizikuju ponovni sukob u Evropi“, rekli su analitičari Džejnsa Stefano Maras i Ines Gonsales.
Taj pristup nemiješanja nosi rizike, rekla je Enđeluše Morina, viša naučna saradnica Evropskog savjeta za spoljne odnose. „Kosovo je počinilo sopstvene greške u procesu – ali zapadnjačko povlađivanje suštinski antizapadnoj spoljnopolitičkoj orijentaciji Srbije pomoglo je da se utre put nedavnom nasilju“, napisala je ona.
Vučić je rekao da ne očekuje iskorak na sjeveru Kosova, gdje je izbilo nasilje kada su lokalni Srbi bojkotovali imenovanje etničkih Albanaca za gradonačelnike nakon osporavanih izbora, navodi FT i dodaje da je EU poručila Kosovu da ponovi glasanje i insistirala na tome da Srbi treba da učestvuju na izborima i poštuju rezultat.
Vučić je rekao da će to biti nemoguće dok se ne ispune zahtjevi srpske zajednice, poput uklanjanja teško naoružanih jedinica albanske policije. „Onda možemo početi da razgovaramo o drugim stvarima“, rekao je.
FT navodi i da se Vučić, na domaćem planu, suočava sa „rastućim ogorčenjem poslije dva masovna ubistva u kojima je bilo na desetine žrtava, mahom školske djece“.
Serija protesta posljednjih nedjelja pokazala je sve veće nezadovoljstvo javnosti decenijskom vladavinom Vučića i njegove SNS, ali, kako dodaje list, Vučić se povukao sa čela stranke i planira da formira krovnu organizaciju svojih saveznika i kaže da protesti ne ugrožavaju stabilnost.
Demonstracije, poput sukoba na Kosovu, vjerovatno neće nestati, ocjenjuje FT i navodi da je najveći protest, peti u roku od mjesec dana, privukao protekle subote desetine hiljada ljudi iz cijele zemlje u Beograd.