Američki dolar gubi svoj tržišni udio u svijetu mnogo bržim tempom nego što se očekivalo, i u 2022. pao je na 47 odsto, objavio je Fajnenšel tajms.
Poznati britanski poslovni časopis objavio je analizu analitičara valuta Stivena Džena, prema kojoj je udio dolara u zvaničnim globalnim rezervnim valutama opao sa oko 73 odsto na oko 55 procenata u 2001. godini, a u prošloj na samo 47 odsto.
On napominje da su analitičari do sada uglavnom uzimali u obzir nominalnu vrijednost udijela dolara, ne uzimajući u obzir promjene kada je u pitanju vrijednost dolara.
Usklađeno s ovim promjenama, dolar je izgubio oko 11 procenata svog tržišnog udijela od 2016. godine, odnosno duplo više od 2008. godine, navodi Džen.
Pad dolara brži od očekivanog
Ova erozija dolara kao rezervne svjetske valute naglo je ubrzala od početka sukoba u Ukrajini.
Američki dolar gubi svoj tržišni udio kao rezervna valuta mnogo bržim tempom nego što se vjeruje, pri čemu je taj trend dodatno ubrzan nakon odluke Vašingtona da zamrzne devizne rezerve Rusije, navodi Fajnenšel tajms.
Džen smatra da je glavni pokretač kolapsa statusa dolara u prošloj godini panična reakcija na ugrožavanje imovinskih prava, to jest zamrzavanje dijela ruskih deviznih rezervi koje su bile u domašaju Zapada.
Stručnjak za monetarnu politiku, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić, za Sputnjik kaže da je i prije posljednjih geopolitičkih šokova potpuno bilo izvjesno da će se tendencija pada značaja dolara u međunarodnim plaćanjima nastaviti, a da će intenzitet biti određen sa dva faktora.
Faktori brzine pada
„Prvi je vezan za brzinu procesa uključivanja drugih valuta u plaćanja spoljne trgovine. Mislim pre svega na juan i ono što proističe iz aranžmana na relaciji Saudijska Arabija – Kina, Kina-Brazil, Kina –R usija. Povećani obim razmjene koji se mijeri milijardama, koji će praktično biti izmirivan u jednoj ili drugoj valuti, biće ključna determinata“, rekao je Đukić.
Za njega nije sporno da će se, poslije svih poremećaja, taj obim razmjene, odnosno intenzitet, pojačati, naročito imajući u vidu odluku Zapada, prije svega SAD-a , da blokira deo deviznih rezervi Centralne banke Rusije.
On, međutim, ukazuje da postoji i drugi aspekt koji se moraju imati u vidu kada se gleda cijelina procesa, ili brzina procesa slabljenja, ili smanjene uloge dolara u svijetu.
Bitno i tržište kapitala
Svijet će, kako kaže, i dalje koristiti dolar zato što Amerika i dalje ima najdublje, najfleksibilnije i najtransparentnije finanijsko tržište, imajući u vidu da najveći broj korporacija ima akcije na listingu berzi i njima se aktivno trguje.
„Juan koji se takmiči sa dolarom, mora ponuditi stranim invesatitorima slične prednosti. Kada je riječ o tržištu kapitala, kod juana postoje razna ograničenja u kapitalnim transakcijama koje Kina nameće zato što ima druge ciljeve kada je riječ o ekonomskoj politici. To je limitirajući faktor da juan intenzivnije poprimi ulogu značajne valute na tržištima kapitala“, smatra Đukić.
On nema dilemu da će se udio dolara smanjivati, ali je kaže pitanje tempa, jer koliko god da to ide brže nego što se možda očekivalo, taj proces će na tržištu kapitala ići sporije.
Rast kineskih obveznica u vlasništvu stranaca
Prema podacima agencije SP Global rejtings, procjenjuje se da bi do kraja ove dekade 10 odsto kineskih državnih obveznica bilo u vlasnišvtu stranih investitora, naspram sadašnjih 35 odsto obveznica američkog trezora koje su u rukama stranaca.
Tačno je, napominje Đukić, da su mnoge zemlje, poput Rusije, maksimalno smanjile posjedovanje američkih državnih hartija od vrijednosti, nominovane u dolarima.
Strani investitori, međutim, drže blizu 35 odsto američkih državnih hartija od vrijednosti i ne može se očekivati da investitori koji ih posjeduju, bilo srednjoročne, bilo dugoročne, frontalno krenu da ih prodaju.
Time bi sebi autoimatski pucali u nogu i Amerikanci su svjesni toga. I jednima i drugima je u interesu da ne dođe do velikih poremećaja, kaže Đukić.
„Gledajući tržište kapitala proces će teći sporije nego kada je riječ o korišćenju dolara kao sredstva plaćanja. Ostaje i ono što je segment za sebe, a to je da je teško procijeniti koji je to novi mogući geopolitički šok, pogotovo u kontekstu onoga o čemu se govori – mogućeg sukoba Amerike sa Kinom, vezano za Tajvan“, kazao je ekominista.
I rast juana
Đukić ne sumnja da će na svjetskoj karti valuta udio juana ne samo kao sredstva plaćanja, nego i na tržištu kapitala, osjetno povećavati.
„To što će stranci tek na kraju ove dekade biti vlasnici 10 odsto kineskih obveznica je, međutim, znak da se te promjene ne mogu odvijati na brzinu. Jer, je spor proces koji treba posmatrati kao tendenciju, koji mjerimo bar na srednji rok“, zaključio je Đukić.
