Rusija će postaviti taktičko nuklearno oružje u susjednoj Bjelorusiji, izjavio je u subotu predsjednik Vladimir Putin, što je prvi put od sredine 1990-ih da će Moskva takvo oružje postaviti van zemlje.
Putin je to objavio u vrijeme rastućih tenzija sa Zapadom oko rata u Ukrajini i dok neki ruski komentatori spekulišu o mogućim nuklearnim udarima.
Sjedinjene Države – druga nuklearna supersila u svetu – reagovale su oprezno. Visoki zvaničnik administracije primjetio je da su Rusija i Bjelorusija razgovarale o takvom sporazumu tokom prošle godine i rekao da nema znakova da Moskva planira da upotrebi svoje nuklearno oružje.
„Taktičko“ nuklearno oružje odnosi se na ono koje se koristi za specifične dobitke na bojnom polju, a ne na ono sa kapacitetom da zbriše gradove. Nejasno je koliko takvog oružja ima Rusija, s obzirom da je to područje koje je još uvek obavijeno hladnoratovskom tajnom.
Eksperti su rekli Rojtersu da je razvoj bio značajan, jer je Rusija do sada bila ponosna što za razliku od Sjedinjenih Država, nije raspoređivala nuklearno oružje van svojih granica.
Putin je za državnu televiziju rekao da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko već dugo postavljao pitanje postavljanja taktičkog nuklearnog oružja u svojoj zemlji.
„Ni tu nema ničeg neobičnog: prvo, Sjedinjene Države to rade decenijama. One su odavno rasporedile svoje taktičko nuklearno oružje na teritoriji svojih savezničkih zemalja“, rekao je on.
„Dogovorili smo se da ćemo učiniti isto – bez kršenja naših obaveza, naglašavam, bez kršenja naših međunarodnih obaveza o neširenju nuklearnog oružja.
Visoki zvaničnik američke administracije istakao je da Moskva i Minsk već neko vrijeme razgovaraju o transferu nuklearnog oružja.
„Nismo videli nijedan razlog da prilagodimo sopstveni strateški nuklearni stav, niti bilo kakve naznake da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje. Ostajemo posvećeni kolektivnoj odbrani NATO alijanse“, rekao je zvaničnik.
Od Lukašenka nije bilo momentalne reakcije.
Putin nije precizirao kada će oružje biti prebačeno u Bjelorusiju, koja se graniči sa tri članice NATO-a – Poljskom, Litvanijom i Letonijom.
„Ovo je deo Putinove igre da pokuša da zastraši NATO… jer nema vojne koristi od toga u Bjelorusiji jer Rusija ima toliko tog oružja i snaga unutar Rusije“, rekao je Hans Kristensen, direktor projekta nuklearnih informacija u Federaciji američkih naučnika.
Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja osudila je ono što je nazvala izuzetno opasnom eskalacijom.
„U kontekstu rata u Ukrajini, verovatnoća pogrešne procene ili pogrešnog tumačenja je izuzetno velika. Deljenje nuklearnog oružja znatno pogoršava situaciju i rizikuje katastrofalne humanitarne posledice“, navodi se u tvitu.
Rusija i Bjelorusija imaju bliske vojne odnose i Minsk je prošle godine dozvolio Moskvi da koristi bjelorusku teritoriju za slanje trupa u Ukrajinu. Ovog januara dve zemlje su pojačale zajedničku vojnu obuku.
Kijev kaže da ne može isključiti napad iz Bjelorusije, ali da tamo sada nema dovoljno snaga za ofanzivu i da bi Lukašenko želeo da njegove trupe ostanu van rata uprkos pritisku Moskve.
Kao deo dogovora koji je najavio Putin, Rusija će do 1. jula završiti izgradnju skladišta za taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji.
„Mi ne predajemo (oružje). A SAD ne predaju (ga) svojim saveznicima. Mi u suštini radimo isto što oni rade deceniju“, rekao je Putin.
„Oni imaju saveznike u određenim zemljama i oni obučavaju… svoje posade. Mi ćemo uraditi istu stvar.“
Rusija je u Bjelorusiji stacionirala 10 letelica koje mogu da nose taktičko nuklearno oružje, rekao je Putin i dodao da je Moskva već prenela Bjelorusiji određeni broj taktičkih raketnih sistema Iskander koji mogu da lansiraju nuklearno oružje.
„To je veoma značajan potez“, rekao je Nikolaj Sokol, viši saradnik u Bečkom centru za razoružanje i neširenje. „Rusija je oduvek bila veoma ponosna što nije imala nuklearno oružje van svoje teritorije. Dakle, sada, da, oni to mjenjaju i to je velika promjena.“
Kada se Sovjetski Savez raspao 1991. godine, nuklearno oružje je raspoređeno u četiri nove nezavisne države Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Kazahstana.
U maju 1992. godine, četiri države su se složile da svo oružje treba da bude bazirano u Rusiji, a prenos bojevih glava iz Ukrajine, Bjelorusije i Kazahstana završen je 1996. godine.
