Nove studije pokazuju da sve ketogene dijete nemaju iste efekte na organizam. Kvalitet masti koje se unose može napraviti razliku, što je otkriveno u istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances. Istraživači se nadaju da će bolje razumevanje ovih dijeta pomoći u njihovoj primeni u terapiji.
Cilj ketogene dijete je da izazove stanje poznato kao ketoza, u kojem telo koristi masti kao glavni izvor energije. Ove dijete obično podrazumevaju smanjenje unosa ugljenih hidrata, a ketoza se javlja kada organizmu nedostaje glukoze. Iako su ketogene dijete najpoznatije kao strategija za mršavljenje, prvobitno su dizajnirane za lečenje epilepsije.
Naučnici istražuju i druge terapeutske primene ketogenih dijeta, ali to zahteva detaljnije razumevanje njihovog delovanja. „Naša prethodna istraživanja su pokazala da sve ketogene dijete nisu iste, a različite masti izazivaju različite metaboličke promene,“ kaže doktor David Gius, direktor Centra za rak Univerziteta u Sinsinatiju. „Pratili smo istraživačke podatke dok smo proučavali drugi aspekt ketogenih dijeta i otkrili nešto neočekivano.“
Rezultati, zasnovani na eksperimentima sa miševima, sugerišu da dijete sa višim nivoima zasićenih masnih kiselina dužih lanaca izazivaju mitohondrijski stres, što dovodi do povećane upale. Miševima su davane ketogene dijete sa Crisco (skraćivač na bazi palminog ulja sa oko 26 procenata zasićenih masnih kiselina dužih lanaca), dijeta sa kokosovim uljem (slična Crisco-u, ali sa samo 12 procenata zasićenih masnih kiselina dužih lanaca) ili regularna dijeta, radi poređenja.
Nakon 21 dan na ovim dijetama, miševi na Crisco dijeti su akumulirali znatno više nivoe proinflamatornih makrofaga u srcu, bubrezima, jetri, mozgu i belom masnom tkivu. S druge strane, dijeta sa kokosovim uljem nije imala taj efekat: ti miševi su imali nivoe proinflamatornih markera slične onima koji su hranjeni normalnom dijetom.
„Naši nalazi sugerišu da proinflamatorni efekti zasićenih masnih kiselina dužih lanaca mogu da se jave samo kada se prekorači kritični prag izloženosti,“ pišu autori. „Iako je ketogena dijeta korišćena u ovoj studiji relativno siromašna zasićenim masnim kiselinama dužih lanaca u poređenju sa uobičajenim formulacijama na bazi svinjske masti ili kakao putera, ona ipak izaziva akumulaciju makrofaga i upalne signale in vivo.“
Ove male razlike mogu objasniti zašto ketogene dijete mogu imati i pro- i antiinflamatorne efekte. Upalni efekti se čini da su izazvani signalima mitohondrijskog stresa i aktivacijom imunoloških ćelija. „Naši podaci sugerišu da proinflamatorne posledice ketogenih dijeta nisu intrinzične za metabolizam ketona, koji je pokazao antiinflamatorne efekte, već su oblikovane sastavom dijete, dostupnošću masnih kiselina i potencijalno specifičnim odgovorima tipa ćelija,“ dodaju autori.
Istraživači su radoznali da li se ketogene dijete mogu prilagoditi kako bi se promenili mikrookruženja tumora i potencijalno poboljšali ishodi imunoterapije raka. Međutim, ovo je kontroverzno područje istraživanja, još uvek u fazi istraživanja. Trenutno, ograničeni dokazi dolaze uglavnom iz studija na životinjama, što znači da nije jasno da li efekti ketogenih dijeta mogu zaista pomoći ljudima koji prolaze kroz lečenje raka.
