Državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković komentarisao je na mreži X Euro model i kazao da nije nafta, već da je riječ o drugačijem poreskom modelu, koji donosi manje opterećenje rada i više novca za zaposlene.
“Redovno čujemo pitanja: Kako je moguće da će u Crnoj Gori nakon Euro modela minimalna zarada za visoku stručnu spremu iznositi 1.400 eura? Odakle će se to plaćati? Jesmo li možda pronašli naftu”, rekao je Turković.
Odgovor je, kako je istakao, jednostavan.
Pojašnjava da Euro model predstavlja nastavak programa Evropa sad 1 i 2 i donosi snažno smanjenje poreskog opterećenja rada.
Nije nafta, već drugačiji poreski model
Redovno čujemo pitanja: Kako je moguće da će u Crnoj Gori nakon Euro modela minimalna zarada za visoku stručnu spremu iznositi 1.400 €? Odakle će se to plaćati? Jesmo li možda pronašli naftu?
Odgovor je jednostavan. Euro model predstavlja nastavak programa Evropa sad 1 i 2 i donosi snažno smanjenje poreskog opterećenja rada. Doprinosi za PIO i nezaposlenost svode se na 0%, porez na dohodak obračunava se po stopi od 9% na dio zarade iznad 700 €, dok prirez zavisi od opštine.
Pogledajte konkretan primjer. Za zaposlenog koji prima 1.400 € neto mjesečno, poslodavac u Crnoj Gori će nakon Euro modela godišnje izdvajati oko 1.000 € za poreze (trenutno izdvaja oko 4.155€ za poreze i doprinose), dok ta izdvajanja u Hrvatskoj iznose oko 12.000 €, a u Srbiji oko 10.000 €.
Dakle, nije nafta, već drugačiji poreski model, manje opterećenje rada i više novca za zaposlene!
“Doprinosi za PIO i nezaposlenost svode se na nula odsto, porez na dohodak obračunava se po stopi od devet odsto na dio zarade iznad 700 eura, dok prirez zavisi od opštine”, ukazuje.
Naveo je i konkretan primjer.
“Za zaposlenog koji prima 1.400 eura neto mjesečno, poslodavac u Crnoj Gori će nakon Euro modela godišnje izdvajati oko 1.000 eura za poreze (trenutno izdvaja oko 4.155 eura za poreze i doprinose), dok ta izdvajanja u Hrvatskoj iznose oko 12.000 eura, a u Srbiji oko 10.000 eura”, zaključio je.
