Američki predsjednik Donald Tramp oštro je kritikovao političare koji su zahtijevali uvođenje novih sankcija Rusiji, ocijenivši da bi takav potez onemogućio oslobađanje američkog državljanina Stivena Habarda iz ruskog zatvora. Tokom susreta sa oslobođenim Amerikancem u Bijeloj kući, Tramp je ponovio da je neposrednim pregovorima sa Vladimirom Putinom uspio da obezbijedi njegov povratak u Sjedinjene Američke Države, dok je Habard poručio da se Rusi „smiju sankcijama”.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nazvao je „glupim ljudima” one koji su od njega zahtijevali da pooštri sankcije protiv Moskve u trenutku kada je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pregovarao o oslobađanju američkog državljanina Stivena Habarda.
Govoreći u Bijeloj kući, tokom susreta sa Habardom, koji je nakon više od četiri godine provedene u ruskom zatvoru vraćen u SAD, Tramp je ocijenio da bi istovremeno uvođenje sankcija i traženje oslobađanja zatvorenika bilo suprotno osnovnoj logici diplomatskih pregovora.
„Dok sam pregovarao o vašem oslobađanju, neki ljudi, glupi ljudi, željeli su da uvedem sankcije Rusiji”, rekao je američki predsjednik.
Tramp je potom opisao kako bi, prema njegovoj ocjeni, izgledao razgovor sa Putinom da je prihvatio zahtjeve zagovornika novih ekonomskih ograničenja.
„Zamislite kako bi to izgledalo. Razgovaram sa predsjednikom Putinom i kažem mu: ‘Želio bih da vratim Stivena Habarda, gospodine predsjedniče. Inače, upravo vam uvodimo sankcije.’ Možete li to da zamislite?”, upitao je Tramp, naglasivši da bi takva odluka ugrozila Habardov povratak kući.
U razgovor se uključio i oslobođeni Amerikanac, koji je iznio svoje viđenje djelotvornosti zapadnih ekonomskih mjera protiv Moskve.
„Rusi se smiju tim sankcijama”, rekao je Habard.
Tramp je prihvatio njegovu ocjenu, ponovivši pred novinarima da se u Rusiji smiju sankcijama i ističući da Habard o tome govori na osnovu sopstvenog iskustva.
Na pitanje novinara da li razmatra ukidanje sankcija Ruskom fondu za direktne investicije, američki predsjednik odgovorio je da u tom trenutku ne preduzima takav korak.
Trampove izjave dolaze nakon višenedjeljnih neslaganja u Vašingtonu oko budućnosti sankcione politike prema Rusiji i mogućnosti da se pojedina ekonomska ograničenja iskoriste kao sredstvo za postizanje diplomatskih dogovora sa Moskvom.
Američki časopis „Atlantik” objavio je 29. septembra da je Tramp prihvatio predlog svog specijalnog izaslanika za Istočnu Evropu Džona Kola, koji je predviđao mogućnost ublažavanja sankcija Rusiji u zamjenu za oslobađanje pojedinih zatvorenika.
Prema pisanju tog časopisa, Kol je predložio model pregovora zasnovan na uzajamnim ustupcima, koji bi, pored rješavanja humanitarnih pitanja, mogao da otvori prostor za postepenu obnovu ekonomskih odnosa dvije zemlje.
Međutim, takav pristup naišao je na protivljenje dijela američkog Kongresa.
Četvorica kongresmena, Marsi Kaptur, Brajan Ficpatrik, Majk Kvigli i Džo Vilson, kopredsjedavajući dvostranačkog Kongresnog ukrajinskog kokusa, zatražili su od administracije da nastavi sa pooštravanjem ograničenja protiv Moskve.
U zajedničkom saopštenju oni su pozvali Bijelu kuću da bez odlaganja poveća ekonomski pritisak na Rusiju, ocijenivši da je to neophodno za okončanje rata u Ukrajini.
„Pozivamo administraciju da brzo djeluje kako bi povećala ekonomski pritisak na Rusiju. Mir u Evropi može se postići samo snagom”, poručili su kongresmeni.
Oni su zatražili da prva runda novih sankcionih mjera bude objavljena do 18. oktobra, pozivajući se na rokove predviđene zakonodavnom inicijativom o sankcijama Rusiji i Iranu.
Slični zahtjevi stizali su i iz Evropske unije.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas kritikovala je mogućnost ekonomskog približavanja Vašingtona i Moskve, uključujući razgovore o trgovini dizel-gorivom, i pozvala američke vlasti da primijene strože sankcione mjere.
Njemački kancelar Fridrih Merc takođe je zastupao stav da je nastavak pritiska na Moskvu neophodan za postizanje sporazuma o Ukrajini.
„Rusija će započeti ozbiljne pregovore samo pod pritiskom”, poručio je Merc.
Američki predsjednik je i ranije branio svoju odluku da ne prihvati zahtjeve za hitno pooštravanje sankcija.
Nakon što je 21. oktobra objavljeno oslobađanje Stivena Habarda, Tramp je na društvenim mrežama naveo da su mu se pojedini zagovornici sankcija naknadno izvinili pošto su saznali da su u toku pregovori o povratku američkog državljanina.
„Da su sankcije bile uvedene, ti pregovori bi sigurno bili potpuno i konačno prekinuti”, poručio je tada Tramp.
Oslobađanje Habarda predstavio je kao rezultat neposredne komunikacije sa ruskim predsjednikom, naglasivši da Vašington nije pristao na razmjenu zatvorenika.
Ipak, pitanje da li je odlaganje ili ublažavanje pojedinih sankcionih mjera bilo dio šireg dogovora sa Moskvom ostalo je predmet rasprave u američkoj javnosti, posebno nakon izvještaja „Atlantika” o planu Džona Kola.
Stiven Habard, američki državljanin porijeklom iz Mičigena, preselio se 2014. godine u Harkovsku oblast u Ukrajini, gdje je živio sa svojom partnerkom.
Prema navodima ruskog tužilaštva, nakon izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine priključio se jedinici teritorijalne odbrane u Izjumu, za šta je, kako je navedeno tokom sudskog postupka, primao najmanje hiljadu dolara mjesečno.
Ruske snage zarobile su ga u aprilu 2022. godine, a moskovski sud ga je u oktobru 2024. osudio na šest godina i deset mjeseci zatvora zbog učešća u oružanom sukobu u svojstvu plaćenika.
Prema izvještajima sa suđenja, Habard je priznao krivicu. Američke vlasti, međutim, njegovo zatočeništvo označile su kao protivpravno.
Do preokreta je došlo 21. oktobra ove godine, kada je, tokom kontakata ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa, saopšteno da Moskva oslobađa američkog državljanina.
Putin je tada objavio da se Habard nalazi na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu, dok je Vitkof zahvalio ruskom predsjedniku na odluci da ga pusti na slobodu.
Kremlj je kasnije oslobađanje američkog državljanina predstavio kao gest dobre volje, dok je Tramp naglasio da Sjedinjene Države nijesu ponudile razmjenu zatvorenika.
Posljednjim izjavama u Bijeloj kući američki predsjednik ponovo je otvorio pitanje odnosa sankcione politike i diplomatije, stavljajući oslobađanje Habarda u središte svoje argumentacije da ekonomski pritisak na Moskvu ne mora uvijek biti najefikasnije sredstvo za ostvarivanje američkih spoljnopolitičkih ciljeva.
