Prehrambene navike jedan su od faktora koji mogu uticati na dužinu i kvalitet života.
Den Bitner, istraživač koji se godinama bavi takozvanim „plavim zonama“, područjima svijeta u kojima ljudi često dožive duboku starost, upozorava na četiri vrste namirnica koje bi trebalo izbjegavati ili bar ograničiti, a savjetuje i da ih ne držite kod kuće.
Bitner je proučavao način života stanovnika plavih zona, uključujući njihove prehrambene navike, svakodnevne aktivnosti i druge faktore koji se povezuju sa dugovječnošću. Jedan od zaključaka njegovog istraživanja jeste da je važno obratiti pažnju na ono što svakodnevno jedemo, ali i na hranu koju imamo nadohvat ruke.
U jednom od svojih nedavnih video-snimaka Bitner je poručio:
„Ne smeta mi ako ponekad izađete i počastite se, ali ove četiri stvari nikada ne bi trebalo da uđu na ulazna vrata vašeg doma.“
Na vrhu liste nalaze se prerađevine poput šunke, slanine, suhomesnatih proizvoda i pojedinih vrsta kobasica. Bitner upozorava na njihovu povezanost sa zdravstvenim rizicima, među kojima je i veća vjerovatnoća razvoja određenih vrsta raka.
Prema organizaciji „Cancer Research UK“, konzumiranje prerađenog mesa povezano je sa povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Povezanost postoji i sa konzumiranjem crvenog mesa, iako se nivo rizika razlikuje u zavisnosti od vrste i količine mesa, kao i načina pripreme, prenosi „Surrey Live“.
Smanjenje unosa crvenog i prerađenog mesa jedan je od načina da se taj rizik umanji. Kao alternativni izvori proteina mogu poslužiti piletina, ćuretina, jaja, mahunarke i drugi biljni izvori proteina.
Druga grupa namirnica koje Bitner savjetuje da izbjegavate kod kuće jesu slatkiši i napici sa dodatim šećerom. Gazirana pića, zaslađeni sokovi, keks, čokolade i drugi industrijski proizvedeni slatkiši mogu znatno doprinijeti prekomjernom unosu šećera, naročito ako ih jedemo i pijemo svakodnevno.
Njegov savjet je jednostavan: ako poželite nešto slatko, povremeno se počastite van kuće, umjesto da vam takvi proizvodi uvijek budu pri ruci.
„Ako želite da uživate u tim stvarima, izađite i kupite ih. Nemojte ih stalno držati pri ruci kod kuće i vidimo se kada napunite 100 godina“, rekao je.
Prekomjeran unos dodatog šećera može doprinijeti gojenju i povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i masne jetre povezane sa metaboličkim poremećajima.
Na Bitnerovom spisku nalaze se i čips, krekeri i druge slane grickalice. Osim što često sadrže mnogo soli, riječ je o proizvodima koje je lako jesti u velikim količinama, a da toga nijesmo ni svjesni.
Prekomjeran unos soli može povećati krvni pritisak, što je jedan od važnih faktora rizika za bolesti srca i krvnih sudova, uključujući moždani udar. Dugoročno, prevelika količina soli može dodatno opteretiti bubrege i nepovoljno uticati na njihovu funkciju.
Ako želite da smanjite unos soli, čips i krekere možete zamijeniti neslanim orašastim plodovima, svježim povrćem ili domaćim grickalicama čiji sastav i količinu dodate soli možete sami da kontrolišete.
Bitnerova preporuka da određene proizvode uopšte ne držimo kod kuće zasniva se na jednostavnoj ideji: lakše je izbjeći nepotrebno grickanje ako nam takva hrana nije stalno dostupna.
To ne znači da jedna čokolada, kesica čipsa ili povremeno gazirano piće sami po sebi predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem. Mnogo su važniji ukupna ishrana, učestalost konzumiranja i količine koje unosimo.
Za dug i kvalitetan život najvažnije je usvojiti održive navike: jesti raznovrsnu hranu, unositi dovoljno povrća, voća, mahunarki i integralnih žitarica, redovno se kretati i voditi računa o ukupnom zdravlju. Nijedna pojedinačna namirnica ne određuje koliko ćemo dugo živjeti — presudan je cjelokupan način života.
