Primjeri su zabilježeni u različitim djelovima Srbije – od Prijepolja na jugozapadu države, preko Čačka na zapadu, do južnih opština Preševo i Bujanovac
Resorna ministarstva, međutim, ne daju objašnjenje
„Nema ulice, nula“.
To piše u podacima o adresama više od pola miliona građana Srbije u biračkom spisku, pokazala je analiza Radija Slobodna Evropa (RSE), na osnovu javno dostupne evidencije birača.
Pravo da 25. oktobra izađe na vanredne parlamentarne izbore imaće, tako, više od 500 hiljada birača bez precizno upisane adrese.
Podaci o broju birača po adresama dostupni su na sajtu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, zaduženog za birački spisak.
Da je više od 500 hiljada birača upisano bez ulice i kućnog broja, RSE je utvrdio automatskom obradom tih podataka.
Primjeri su zabilježeni u različitim djelovima Srbije – od Prijepolja na jugozapadu države, preko Čačka na zapadu, do južnih opština Preševo i Bujanovac.
Resorna ministarstva, međutim, ne daju objašnjenje.
RSE im je uputio pitanja kako je došlo do toga da stotine hiljada građana nemaju imenovanu adresu u biračkom spisku.
Ali, i kako je moguće da desetine birača budu prijavljene na adresama javnih objekata ili porodičnih kuća, neadekvatne veličine za toliki broj stanovnika.
Iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave naveli su da je „vođenje evidencije prebivališta i boravišta građana u isključivoj nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP)“.
A iz MUP-a, do objave teksta, nisu odgovorili na pitanja RSE.
U Beogradu, najvećem gradu u državi, gdje najviše stanovnika živi u višespratnicama, u podacima o adresama u biračkom spisku fale brojevi stanova.
Naime, više od 90 odsto beogradskih adresa nije upisano sa brojem stana, a u biračkom spisku su dostupni samo podaci o ukupnom broju birača po jednom ulazu, pokazuje analiza RSE.
Zbog toga, nije moguće provjeriti koliko je birača upisano na adresi jednog stana – iako je izmjenama zakona, usvojenim krajem 2025, građanima omogućeno da u onlajn evidenciji provjere koliko je birača u svakom domaćinstvu.
Takav je slučaj i sa jednim soliterom u Zemunu, u Karađorđevoj ulici, u kojoj je prijavljeno 176 birača.
Među njima je i sagovornica Radija Slobodna Evropa (RSE), penzionerka Jelena.
„Nemam povjerenja u ovu vlast, pa samim tim ni u birački spisak. Lično nisam provjeravala, ali ako smo svi upisani samo na broj zgrade, a ne po broju stana, ne vidim ni svrhu provjere“, kaže ona.
S druge strane, njena komšinica, Dragana navodi da je uvijek dobijala dva poziva za glasanje i da se to poklapa sa brojem punoljetnih članova njenog domaćinstva.
„U tom smislu nisam primijetila neregularnosti, niti znam nekoga iz zgrade ko je imao primjedbe, ali ljudi generalno imaju sve manje povjerenja u izborni proces“, navodi ona.
Dok ulazi u najneizvjesniju trku od dolaska na čelo države 2012. godine, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) odbacuje optužbe da se biračkim spiskom manipuliše, kako bi se uticalo na rezultate glasanja.
Birački spisak opisuje kao „transparentan“ i „najažurniji do sada“.
Međutim, opozicija i nevladini posmatrači pozivaju da im se omogući pristup svim evidencijama – kako bi, unakrsnim provjerama različitih državnih baza, utvrdili tačnost spiska i spriječili moguće zloupotrebe.
Prema istraživanju RSE, samo u 13 pograničnih opština u Srbiji oko 85 hiljada birača upisano je u birački spisak sa adresom „nema ulice 0“.
Najviše njih je u jugozapadnoj opštini Prijepolje, na granici sa Crnom Gorom, te u opštinama Preševo i Bujanovac na jugu države, gdje su granice sa Kosovom i Sjevernom Makedonijom.
Najviše birača sa prebivalištem na nepoznatoj adresi, birački spisak bilježi u naselju Ivanje, u opštini Prijepolje.
U Ivanju, na adresi koja je u registru birača zavedena kao „nema ulice 0“, prijavljena su 1.523 glasača, podaci su iz biračkog spiska od 21. septembra.
Prema zvaničnim podacima popisa iz 2022. godine, u Ivanju kod Prijepolja živi 1.101 stanovnik.
Nema podataka koliko je od tog broja punoljetnih građana, kao i koliko ljudi živi u inostranstvu, a i dalje ima prebivalište u ovom naselju.
Inače, u adresnom registru Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) u Ivanju postoje 23 različite ulice.
Zbog čega onda, prema podacima iz biračkog spiska, gotovo svi birači iz tog mjesta imaju prebivalište na adresi bez imena i broja?
Iz MUP-a, do objave teksta, nisu odgovorili na to pitanje.
Programski direktornevladinog Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Crta) Vladimir Erceg, objašnjava da je problem u neusaglašenosti između evidencije prebivališta MUP-a i adresnog registra Republičkog geodetskog zavoda.
„Ako je vama dodijeljena nova ulica i broj, opština taj podatak šalje u RGZ i u adresnom registru se ta adresa mijenja. Ali, ona se ne mijenja u evidenciji MUP-a automatski, već tek prilikom vađenja novih ličnih dokumenata. Birački spisak je u cijelom postupku poslednji, treći korak“, navodi Erceg.
Dodaje da je takva neusaglašenost „pogodno tlo“ za manipulaciju.
U adresnom registru, adrese bez određenog kućnog broja vode se kao „bb“, dok se u biračkom spisku ta oznaka izražava numerički, odnosno brojem 0.
Međutim, nula nije jedino odstupanje koje je uočio RSE.
U posljednjih nekoliko nedjelja, građani su na društvenim mrežama dijelili primere velikog broja birača prijavljenih na adresama sa kućnim brojem 1.
Tako je na primjer, u Priboju na jugozapadu Srbije, na jednoj takvoj adresi u biračkom spisku zavedeno je 247 ljudi sa pravom glasa – podaci su iz biračkog spiska od 21. septembra.
RSE je analizirao satelitske snimke koji pokazuju da se na toj lokaciji nalazi porodična kuća. Ona, prema podacima iz katastra, ima 88 kvadrata.
Vladimir Erceg iz Crte navodi da je provjerom ovakvih slučajeva utvrđeno da nije riječ o „fantomskim biračima“, već da su u pitanju greške pri evidenciji.
„Kada je ulici dodijeljena numeracija, referenti za unos podataka su sve birače koji su bili upisani na bb (bez broja) samo prebacili na broj 1“, objašnjava Erceg i ocjenjuje da je to loša praksa, ali da odgovornost nije na pojedincu, već na sistemu koji to toleriše.
U Novom Sadu je najveća koncentracija birača zabilježena na adresi Zmaj Ognjena Vuka 13.
Tu je za predstojeće parlamentarne izbore, prema podacima od 21. septembra, upisano ukupno 446 birača.
Na toj adresi nalazi se gradski Centar za socijalni rad.
Zakon omogućava da građani, koji nemaju gdje da prijave prebivalište, budu prijavljeni na adresi centra za socijalni rad, uz njihovu saglasnost i odluku MUP-a.
Odnosno, da na adresama centara budu prijavljeni i njihovi korisnici bez krova nad glavom – kao jedna od najugroženijih kategorija stanovništva.
Iz MUP-a Srbije nisu odgovorili na upit RSE koliko je građana trenutno prijavljeno na adrese socijalnih ustanova i kako se taj broj mijenjao u posljednjih deset godina.
Jer, prema izvještajima domaćih izbornih posmatrača, ranije su uočavane razlike u broju prijavljenih na adresama centara za socijalni rad.
Tvrde da su se ti brojevi mijenjali pre i poslije izbora, što ostavlja sumnju da se tim glasovima moglo manipulisati.
U biračkom spisku je trenutno i više stotina birača, sa prijavljenim adresama u sjedištima ustanova za socijalni rad u Beogradu, pokazuje analiza RSE.
Samo u opštini Zemun, na adresi centra vodi se prebivalište za više od 100 ljudi.
A na upit RSE o ovim biračima ne odgovara ni resorno ministarstvo za socijalna pitanja.
Tako, izostaje zvanično objašnjenje o procedurama za upis i odjavu ovih birača sa adresa socijalnih ustanova, kao i zašto njihov broj varira u izbornim ciklusima.
U Nišu je najveći broj birača upisan na adresi Mramorska 11 – ukupno 504 građana sa pravom glasa.
Dodatno, 381 birač ima prebivalište na adresi Crvena zvezda naselje 21-a.
Na tim lokacijama su neformalna naselja, u kojima živi romska zajednica.
Među njima su i socijalno ugrožene porodice.
„Naša istraživanja pokazuju da su socijalno ugrožene kategorije stanovništva posebno podložne izbornim manipulacijama svake vrste, najčešće kroz uslovljavanje socijalne pomoći za glas“, kaže Erceg.
Prethodni parlamentarni izbori, u decembru 2023, poklopili su se sa lokalnim beogradskim izborima, održanim istog dana.
Proces su obilježile su optužbe opozicije, ali i domaćih nevladinih posmatrača, da je vladajuća stranka organizovala „masovnu migraciju“ birača – kako bi stekli pravo da glasaju u korist naprednjaka na izborima u Beogradu.
„Migracija“, kako su tvrdili, nije bila samo iz gradova Srbije, već i iz susjednih država, u kojima desetine hiljada građana imaju dvojno državljanstvo.
Ali, iz vlasti su odbacivali optužbe da su, mimo zakona, upisivali birače na adresama u Beogradu, iako tu ne žive.
Ipak, u pojedinim kućama, broj prijavljenih birača višestruko je prevazilazio realni kapacitet objekta.
RSE je tako utvrdio da je na jednoj adresi, u beogradskoj opštini Voždovac, u trenutku održavanja posljednjih beogradskih izbora 2024, bila nedovršena kuća, u kojoj je prijavljen 51 birač.
I danas ova lokacija izgleda isto.
Međutim, sada je na toj adresi evidentirano sedam birača.
RSE na adresi nije zatekao nikoga. Mještani tog dijela Beograda, nisu željeli da govore.
Ni MUP ne odgovara na pitanja RSE, te nije zvanično objašnjeno zašto i kako je došlo do tolike promjene u broju birača na ovoj adresi.
„Sad se postavlja pitanje gdje su ti ljudi nestali? Da li su to bili naši građani koji imaju pravo glasa ili ne? Najčešće je riječ o našim državljanima iz BiH ili Crne Gore, koji sticanjem državljanstva stiču uslove za glasanje, ali mogu biti upisani u birački spisak samo ako imaju adresu na teritoriji Srbije“, navodi za RSE Vladimir Erceg iz Crte.
Revizija biračkog spiska bila je među ključnim preporukama OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), kako bi se unaprijedili izborni uslovi u Srbiji.
Njihove preporuke su uslijedile nakon izbora 2023, na kojima je opozicija optužila vladajuću koaliciju za izbornu krađu, dok su iz vrha vlasti te optužbe odbacivali.
Domaći i međunarodni posmatrači su, međutim, utvrdili niz nepravilnosti tokom tog izbornog procesa.
U izvještaju nakon izbora, pored ostalog, ODIHR je ukazao da je povjerenje u birački spisak narušeno zbog nedostatka detaljnih podataka, tvrdnji o preminulim osobama na biračkom spisku i masovnoj migraciji glasača.
Iz ODIHR-a su za RSE kratko naveli da će se o sprovođenju preporuka izjasniti nakon predstojećih izbora 25. oktobra, dok će konačna ocjena uslijediti nekoliko mjeseci kasnije, u završnom izvještaju.
Vlast tvrdi da je većina ključnih preporuka ODIHR-a pretočena u zakone.
Izmjenama izbornih zakona, omogućeno je formiranje desetočlane Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska početkom 2026.
U njoj su, pored predstavnika vlasti, predstavnici opozicionih partija i nevladinih organizacija koje prate izborni proces, kao što je Crta.
Vladimir Erceg iz Crte, kao jedan od članova komisije, kaže da revizija spiska neće biti završena do izbora 25. oktobra, ali da će komisija do tada izaći sa djelimičnim nalazima.
„Generalni utisak je da je birački spisak u jako lošem stanju“, ocjenjuje predstavnik Crte.
Ta organizacija je nakon glasanja u decembru 2023. podnijela više od deset krivičnih prijava zbog izbornih neregularnosti, ali bez sudskog epiloga – jer su odbačene, ili su i dalje u fazi predistrage.
„Čitav sistem (biračkog spiska) je jedna bašta zarasla u korov, pa u toj bašti vi možete da sakrijete šta god hoćete“, zaključuje Erceg.
S druge strane, ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović tvrdi da sa terena nisu stigle konkretne pritužbe.
„Iz Komisije nije stiglo ništa što ukazuje na konkretnu nepravilnost u bilo kom dijelu biračkog spiska, bilo kojoj opštini ili gradu“, izjavila je resorna ministarka 9. septembra za televiziju K1.
Prema dostupnim podacima od 21. septembra, pravo glasa na predstojećim izborima imaće više od 6,44 miliona birača.
Promjene u spisku moguće su do 9. oktobra u ponoć, kada se on zaključuje.
Nakon toga se sve izmjene u spisku, do 72 sata pred izbore, obavljaju isključivo na osnovu rješenja resornog ministarstva.
