Crna Gora još nije ispunila sve uslove da bi u punom smislu bila ekološka država, ali je na dobrom putu da potpuno odbrani taj ustavni status, ocijenio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
On je, na panelu u okviru Foruma povodom 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, kazao da stanje u toj oblasti nije idealno, ali ni depresivno i da je napredak evidentan na terenu i u zakonodavnom okviru.
„Reći danas da li je Crna Gora ekološka država – mislim da je ona na dobrom putu da potpuno odbrani svoj ustavni status. Neću reći da je u ovom trenutku ispunila sve uslove, naravno da nije“, rekao je Ćulafić.
On je kazao da je evropski standard u oblasti ekologije postao dio crnogorskog zakonodavstva i da će njegova primjena mijenjati navike građana, nivo institucionalne odgovornosti, ali i način planiranja državnog budžeta.
„Ekologija će morati da bude jedan od prioriteta, htjeli mi to ili ne“, poručio je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, kada je rađen Državni plan upravljanja otpadom u Crnoj Gori je bilo evidentirano više od 330 divljih deponija.
Ćulafić je kazao da je u međuvremenu očišćeno više od stotinu, ali da ih je na terenu ponovo oko 250, što pokazuje da se divlje deponije obnavljaju.
„Odgovornost je u tom dijelu podijeljena. Institucionalna svakako, ali postoji i individualna i kolektivna odgovornost građana i subjekata koji nesavjesno odlažu otpad“, naveo je Ćulafić.
On je rekao da je Crna Gora pred vratima Evropske unije i da je veoma izvjesno privremeno zatvaranje Poglavlja 27, ali da nakon toga slijedi zahtjevniji dio – sprovođenje politika.
Ćulafić je naveo da će biti potrebno izgraditi veći broj reciklažnih dvorišta, transfer stanica i regionalnih centara za upravljanje otpadom, kao i modernizovati opremu lokalnih komunalnih preduzeća.
On je kazao da je potrebno graditi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 37 aglomeracija, navodeći da se takvi projekti trenutno realizuju u više od deset.
„Ne možemo danas nekim čarobnim štapićem reći – od danas smo ekološka država. Činjenično stanje u mnogo čemu nije idealno, ali se apsolutno radi na njegovom poboljšanju“, rekao je Ćulafić.
On je kazao da zaštita Crne Gore kao ekološke države podrazumijeva i snažniju borbu protiv ekološkog kriminala, uključujući nelegalnu gradnju i nelegalnu eksploataciju šljunka i šuma.
Ćulafić je rekao da su veliki ekološki problemi naslijeđeni iz tranzicionog perioda i da se ne mogu riješiti u mandatu jednog ministra ili jedne vlade.
„Ali, ako postoji kontinuitet u rješavanju problema, mislim da kao država idemo naprijed“, kazao je Ćulafić.
On je naveo da je jedan od ciljeva da do 2030. godine budu očišćene sve divlje deponije u Crnoj Gori.
Potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković ocijenila je da još nije vrijeme za slavlje kada je riječ o statusu Crne Gore kao ekološke države, ali da je 35. godišnjica važna prilika da se sagleda šta je u toj oblasti urađeno.
„Mislim da još nije zrelo vrijeme za slavlje kada govorimo o ovoj temi, ali jeste važan datum, koji uvijek treba obilježiti i iskoristiti kao dobru priliku da podvučemo crtu i vidimo gdje smo u ovoj oblasti“, rekla je Novaković.
Ona je kazala da su se u proteklih 35 godina mijenjale vlade i parlamentarne većine i njihov odnos prema pitanjima životne sredine, ali da nijedna nije dovodila u pitanje ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države.
Novaković je ocijenila da najveće zasluge što se danas još govori o ekološkoj državi pripadaju otpornosti crnogorske prirode, kao i upornosti ekoloških aktivista, nevladinih organizacija, istraživačkih medija i pojedinaca posvećenih njenoj zaštiti.
Prema njenim riječima, crnogorska priroda je proteklih decenija odolijevala devastaciji prostora, nelegalnoj eksploataciji šuma i šljunka i drugim pritiscima.
„Najviše bi trebalo da budemo zahvalni otpornosti naše prirode i upornosti nekih grupacija i pojedinaca da ovu temu drže važnom u našem društvu“, kazala je Novaković.
Ona je rekla da Vlada, kada odlučuje o investicijama, ne bi trebalo da bira između investicionog razvoja i zaštite životne sredine, već da se pridržava Ustava, zakona, Prostornog plana i druge planske dokumentacije.
Novaković je ocijenila da je problem prethodnih decenija, koji postoji i danas, to što su vlade ili pojedinci davali prioritet investicijama u odnosu na propise.
Ona je kritikovala način na koji je usvojen Prostorni plan Crne Gore, navodeći da oko dokumenta kojim su utvrđeni strateški pravci razvoja države za narednih 20 godina nije postignut širi politički konsenzus.
Novaković je kazala da će jedan od važnih testova statusa Crne Gore kao ekološke države biti odluka Ustavnog suda o sporazumu koji je 44. Vlada potpisala sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Ona tvrdi da je tim sporazumom derogirano ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države, kao i prostorno-planska dokumentacija.
„Imamo ozbiljan test pred nama, ali želim da vjerujem u institucije“, poručila je Novaković.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Anđela Vojinović ocijenila je da je proglašenje Crne Gore ekološkom državom prije 35 godina bilo ispred svog vremena, ali da društvo i donosioci političkih odluka tada nijesu bili u potpunosti spremni za takvu ideju.
„Zaista je to bila jedna lijepa vizija, jedna izvanredna ideja, koja je očigledno naišla na mnoge probleme u praksi“, rekla je Vojinović.
Govoreći o mogućnosti političkog konsenzusa u parlamentu o ekološkoj državi, ona je kazala da među partijama postoje razlike u pogledu razvojnih, investicionih, ekonomskih i ekoloških politika.
Vojinović je, međutim, ocijenila da postoji saglasnost oko trajnih vrijednosti, među kojima je očuvanje ekološkog integriteta Crne Gore.
„Sigurna sam da ideju ekološke Crne Gore ima svaka partija u parlamentu“, kazala je Vojinović.
Ona je rekla da se uloga parlamenta ne završava donošenjem zakona, već da su veoma važne njegova kontrolna i nadzorna funkcija, uključujući praćenje primjene propisa.
Vojinović je navela da je Skupština usvojila brojne zakone povezane sa Poglavljem 27 i da su, uprkos različitim stavovima, poslanici uspijevali da postignu saglasnost oko potrebe očuvanja ekološkog integriteta države.
Direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore Marinela Đuretić kazala je da je priroda bila najotporniji i najjači saveznik u očuvanju vizije Crne Gore kao ekološke države, dok društvo nije pokazalo dovoljan nivo odgovornosti.
„Priroda je bila upravo najotporniji i najjači saveznik da se ta vizija održi i sačuva. S druge strane, mi kao društvo nijesmo bili dovoljno savjesni“, rekla je Đuretić.
Ona je kazala da o tome svjedoče nelegalne aktivnosti koje se i dalje dešavaju na prostoru nacionalnih parkova.
Đuretić je navela da su Nacionalni parkovi promijenili pristup upravljanju, koji više nije usmjeren samo na pojedine vrste, već obuhvata prirodne procese, vrste i staništa.
Prema njenim riječima, poseban značaj dat je kontinuiranom monitoringu i prikupljanju podataka, kako bi odluke o upravljanju bile zasnovane na stvarnom stanju u zaštićenim područjima.
Ona je, kao primjere problema za koje su potrebni kvalitetni podaci i kontinuirano praćenje, navela pojavu potkornjaka u Nacionalnom parku Prokletije i nestajanje Biogradskog jezera.
Đuretić je poručila da Nacionalni parkovi moraju imati odgovarajuća sredstva za zaštitu područja kojima upravljaju i da se njihova vrijednost ne može mjeriti prihodima.
„Prihod nije mjerilo vrijednosti zaštićenih područja i ne može biti. On može pomoći u zaštiti prirode, ali svakako nije mjerilo vrijednosti tih područja“, istakla je Đuretić.
Zbog toga je, kako je kazala, potrebna veća podrška države i državnog budžeta, kako Nacionalni parkovi ne bi zavisili samo od sopstvenih prihoda.
„Zaštita ovih predjela jako puno košta, a upravo najvrijedniji djelovi zaštićenih područja vrlo često se ne mogu komercijalizovati“, rekla je Đuretić.
Ona je poručila da, ako Crna Gora želi da 2050. godine ima očuvana zaštićena područja, nije dovoljno sačuvati samo njihove granice.
„Moramo sačuvati i vrijednost i sadržaj onoga što se u njima nalazi“, zaključila je Đuretić.
Moderatorka panela, direktorica Centra za klimatske promjene UDG-a Ivana Vojinović kazala je da pitanje više nije samo šta je Crna Gora uradila u proteklih 35 godina, već šta treba da uradi u narednim decenijama kako bi zaista postala ono što je proglasila 1991. godine – ekološka država.
Ona je rekla da su se od 1991. značajno promijenili i Crna Gora i evropski okvir, posebno kroz Zelenu agendu, koja će, kako je navela, sve snažnije oblikovati model ekonomskog razvoja države.
Vojinović je ocijenila da bi rasprava trebalo da ponudi savremenu viziju koncepta ekološke države i odgovor na pitanje kako od ustavne vizije doći do evropskog zelenog liderstva.
Ona je pomenula i profesora Dragana Hajdukovića, jednog od idejnih pokretača koncepta Crne Gore kao ekološke države, koji je trebalo da učestvuje na panelu, ali je dan ranije odlučio da ne prisustvuje skupu.
Vojinović je kazala da je namjera bila da Hajdukoviću bude postavljeno pitanje koliko današnja Crna Gora liči na viziju ekološke države iz 1991. godine, šta je od tog koncepta ostvareno, a u čemu se od njega najviše odstupilo.
