On je istakao da je, uz kontinuiranu stručnu i tehničku podršku Evropske komisije, završen značajan dio zakonodavnog i strateškog okvira. Usvojeno je 12 zakona iz oblasti zaštite vazduha, prirode, buke i hemikalija, kao i izmjene propisa u oblasti upravljanja otpadom i odgovornosti za štetu u životnoj sredini.
Dodatno je, kaže, unaprijeđeno usklađivanje sa Direktivom EU 2024/1203 o zaštiti životne sredine putem krivičnog prava.
„Svjesni smo da se u ovoj fazi pregovora napredak više ne može procjenjivati samo kroz stepen usklađenosti zakonodavstva. Naš fokus je sada na punoj i efikasnoj primjeni usvojenih propisa, jačanju institucija, obezbjeđivanju stabilnog finansiranja i, prije svega, postizanju mjerljivih rezultata na terenu“, kazao je Ćulafić.
U narednom periodu Crna Gora će, kako je istakao, posebnu pažnju posvetiti implementaciji obaveza za koje su definisani prelazni periodi u oblastima vazduha, otpada, industrijskog zagađenja i otpadnih voda.
Kao jedan od ključnih preduslova za uspješnu implementaciju evropskih standarda, ministar je izdvojio jačanje administrativnih kapaciteta.
“Novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva predviđeno je ukupno 176 radnih mjesta, u skladu sa obavezama iz Poglavlja 27. Zapošljavanje 24 službenika biće završeno u septembru 2026. godine, čime će biti realizovan plan zapošljavanja predviđen za ovu fazu”, saopštio je ministar Ćulafić.
Kada je riječ o konkretnim rezultatima, on je posebno izdvojio oblast upravljanja otpadom, kao i da su tokom prethodne godine sanirana 103 nelegalna odlagališta, dok se paralelno radi na razvoju regionalnih centara za upravljanje otpadom, unapređenju reciklaže i sistema odvojenog sakupljanja, u skladu sa Državnim planom upravljanja otpadom za period 2025–2029.
“U oblasti zaštite prirode, Vlada je usvojila Predlog područja ekološke mreže Natura 2000, a Agencija za zaštitu životne sredine je 3. jula 2026. godine kompletan predlog sa pratećim podacima dostavila Evropskoj komisiji putem sistema Reportnet 3 Evropske agencije za životnu sredinu”, dodao je ministar Ćulafić.
Istakao je Ulcinjsku solanu, sa fokusom na rješavanje imovinsko-pravnih i upravljačkih pitanja, očuvanje odgovarajućeg vodnog režima i zaštitu staništa, sa ciljem njenog adekvatnog uključivanja u buduću mrežu Natura 2000.
Podsjetio je da je Vlada je 2. jula 2026. godine usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom vazduha za period 2026–2029. sa Akcionim planom, kojom su u jedinstven okvir povezani nacionalna politika i planovi upravljanja kvalitetom vazduha za sjevernu, centralnu i južnu zonu.
Ćulafić je rekao da su i oblasti voda finalizovani ključni zakonski i implementacioni dokumenti u vezi sa Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o vodi za piće i revidiranom Direktivom o prečišćavanju urbanih otpadnih voda, dok projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici ostaje jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u oblasti životne sredine.
“Kada je riječ o industrijskom zagađenju, fokus je na usklađivanju rada postrojenja sa zahtjevima Direktive o industrijskim emisijama, izdavanju i kontroli integrisanih dozvola i sprovođenju planova prilagođavanja”, napomenuo je on.
Naveo je da su u oblasti klimtskih promjena usvojeni Zakon o klimatskim promjenama, Nacionalni energetski i klimatski plan, ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinosa sa ciljevima do 2035. godine, Plan prilagođavanja na klimatske promjene 2025–2035. i Strategija niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom 2026–2030.
“Prioriteti u narednom periodu biće puna primjena sistema monitoringa, izvještavanja i verifikacije emisija, priprema operatera za buduće uključivanje u EU ETS, razvoj politika za sektore van ETS-a i integrisanje klimatskih ciljeva u energetiku, saobraćaj, industriju, poljoprivredu i upravljanje otpadom”, istakao je Ćulafić.
Naglasio je da će za punu implementaciju obaveza iz Poglavlja 27 biti neophodna značajna finansijska ulaganja, posebno u oblasti otpadnih voda, upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha i industrijskog zagađenja, kao i visok nivo tehničke ekspertize.
„Crna Gora je spremna da preuzme svoj dio odgovornosti i nastavi sa reformama, ali će za realizaciju ovih obaveza biti od ključnog značaja kontinuirana i adekvatna podrška Evropske unije, kako kroz finansijske instrumente, tako i kroz tehničku pomoć i ekspertizu“, poručio je Ćulafić.
