Ruski predsednik Vladimir Putin odgovorio je jednom kratkom rečenicom da li bi Moskva mogla da udari na vojna postrojenja u Velikoj Britaniji kao odgovor na britansko slanje oružja Ukrajini.
„To je tajna. Vojna tajna.“
Vojna tajna ne znači „da“.
Ali nije ni „ne“.
Ostavlja nas u neizvesnosti.
A u tome je, pretpostavljam, i poenta.
Te dve reči deluju kao psihološki pritisak iz Kremlja.
Da se Britanija misli i stresira nad namerama Moskve, kao i da podstakne Veliku Britaniju da dobro razmisli o čvrstoj podršci Ukrajini.
Podseća me na novinski članak koji sam čitao pre nekoliko dana.
List Moskovski komsomolec je sugerisao da britanskom premijeru Endiju Barnamu Rusija ne bi trebalo da se javlja u snovima, „već u noćnim morama“.
Zastrašujući rečnik.
Ali oskudan u detaljima kako bi te noćne more trebalo da izgledaju.
Ne možemo da zaključimo da li će ruski projektili biti upotrebljeni protiv meta u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Naći ćemo se Ukrajini kad joj bude najpotrebnije“, rekao je britanski premijer Endi Barnam.
Ali pogledajte samo šta se dešava drugde u Evropi.
Nemačka sada tvrdi da je Rusija odgovorna za prošlomesečni napad dronom na aerodrom u Lajpcigu.
Putin je optužio Nemačku za „podmetanje dokaza“.
Ali nemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint opisao je „dobro utvrđeni obrazac ruskih hibridnih operacija u Evropi“.
Da li bi takve „operacije“ sada mogle biti pojačane u Velikoj Britaniji?
A opet na Putinovoj konferenciji za medije uvijene pretnje nisu bile upućene samo Velikoj Britaniji.
Isto se desilo i čitavom Zapadu.
Putin je nazvao zapadne zemlje ajkulama.
„Ako bilo ko pokuša da nas spusti niže u lancu ishrane, da nas proguta ili proždere, mogao bi da dobije udarac u zube.
„Rusija je spremna da to uradi, uprkos uprkos rastu apetita i zuba tih ajkula“, rekao je on.
Ruski predsednik sve više meša geopolitiku sa zoologijom.
Nedavno je govorio o kitovima ubicama „koji rastržu polarne medvede“ da bi opravdao ruski rat protiv Ukrajine.
Konferencija za štampu u Biškeku, u Kirgistanu, bila je fascinantan uvid u u Putinovo stanje svesti.
On je 45 minuta odgovarao na pitanja ruskih novinara i delovao ratoborno, uvereno u pobedu i pun energije.
Ovih dana Putin deluje najživahnije kad govori o geopolitičkom obračunu između Rusije i Zapada i ratu u Ukrajini.
Uprkos tome što rat ne ide po planu.
Rusija trpi ogromne gubitke na bojištu, a privreda zemlje se nalazi pod popriličnim pritiskom.
„Nemam nikakve sumnje da će se neprijatelj srušiti“, izjavio je on.
A rat opet traje više od četiri i po godine, dok se Ukrajina i dalje bori.
Zvanično Kremlj i dalje rat zove „specijalnom vojnom operacijom“.
Ali sada ga čak i Putin zove „ratom“.
„Rat je brutalna i nepredvidiva stvar“, rekao je on na konferenciji za medije.
Tvrdio je da ostaje otvoren za pregovore oko okončanja sukoba i nije ostavio nikakvu sumnju sa kim bi najradije voleo da sedne za sto iz američke administracije – sa izaslanicima Donalda Trampa.
„Apsolutno smo opušteni u radu sa ljudima koje dobro poznajemo i generalno im verujemo.
„Džared Kušner i Stiv Vitkof su uvek dobrodošli gosti – zadovoljstvo je raditi sa njima“, rekao je Putin.
On, međutim, u istom kontekstu nije pomenuo direktora CIA koji je prošle nedelje doputovao u iznenađujuću posetu Moskvi.
Kremlj tvrdi da se tokom te posete ruski predsednik nije susreo sa Džonom Ratklifom.
Da li je moguće da će Putin uskoro sresti Vitkofa i Kušnera?
Ništa nije zakazano.
Još ne.
Ali ako se oni zaista upute u Moskvu, izaslanici predsednika Trampa naići će na lidera Kremlja koji ostaje čvrsto rešen da bilo kakav mir u Ukrajini mora da bude dogovoren pod ruskim uslovima.
