Te zabrinutosti dodatno je pojačao veliki korupcionaški slučaj unutar same agencije koja je kreirala virtuelnu asistentkinju.
Prema navodima tužilaca za borbu protiv korupcije, rukovodioci državne agencije koja je razvila Diellu — Nacionalne agencije za informaciono društvo, AKSHI — osumnjičeni su da su namještali tendere u korist kriminalne grupe koja je ostvarivala profit zahvaljujući povlašćenom pristupu ugovorima agencije
Prošlog septembra Albanija je dospjela na naslovne strane širom svijeta kada je predstavila prvu „AI ministarku“ na svijetu.
Diella, čije ime na albanskom znači „Sunce“, bila je četbot koji je unaprijeđen u rang ministarke. Njen zadatak, objavio je premijer Edi Rama, bio je da obezbijedi da „javni tenderi budu 100 odsto oslobođeni korupcije“.
„Nemam lične ambicije ni interese“, rekla je AI avatarka, odjevena u tradicionalnu nošnju, u svom prvom obraćanju parlamentu. „Imam samo podatke, žeđ za znanjem i algoritme posvećene služenju građanima… bez predrasuda, diskriminacije, klijentelizma, nepotizma ili korupcije.“
U to vrijeme postojale su sumnje da Diella može ponuditi stvarno rješenje za dugogodišnji problem korupcije u Albaniji, piše portal OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project).
Čini se da su neke od tih rezervi možda bile opravdane. Stručnjaci upozoravaju da albanski plan da Diellu koristi kao zaštitu od korupcije ima ozbiljne nedostatke, jer informacije koje proizvodi vještačka inteligencija nijesu same po sebi neutralne, a do sada je bilo vrlo malo transparentnosti o tome kako će se ova tehnologija primjenjivati.
Te zabrinutosti dodatno je pojačao veliki korupcionaški slučaj unutar same agencije koja je kreirala virtuelnu asistentkinju.
Prema navodima tužilaca za borbu protiv korupcije, rukovodioci državne agencije koja je razvila Diellu — Nacionalne agencije za informaciono društvo, AKSHI — osumnjičeni su da su namještali tendere u korist kriminalne grupe koja je ostvarivala profit zahvaljujući povlašćenom pristupu ugovorima agencije.
Specijalni tužioci su u sudskom nalogu naveli da su zvaničnici AKSHI-ja primali mito, uključujući kutije za vino pune gotovine. Direktor i zamjenik direktora agencije u istom dokumentu terete se za kršenje pravila javnih nabavki i saradnju sa kriminalnom organizacijom.
Dvojica vlasnika IT kompanija — od kojih je jedan prošlog mjeseca uhapšen u Francuskoj, gdje je utvrđeno da posjeduje i dvorac — takođe se terete za organizovanje ove šeme i učešće u njoj.
Zamjenik direktora policije u Tirani suspendovan je sa dužnosti dok traje istraga o tome da li je prikrivao nezakonite aktivnosti grupe ili sarađivao u njima.
AKSHI, vlada i advokati optuženih poslovnih ljudi i zvaničnika nijesu odgovorili na pitanja OCCRP-a. Protiv nijedne od tih osoba još nije formalno podignuta optužnica, pošto je istraga i dalje u toku.
Vlasti su ukupno naredile zapljenu imovine povezane sa šemom, uključujući nekretnine, vozila, bankovne račune i gotovinu, u vrijednosti većoj od 40 miliona eura.
Razvoj Dielle nije bio među tenderima obuhvaćenim navodnom korupcionaškom šemom. Ipak, tvrdnje da je korupcija dopirala do samog vrha agencije koja ju je stvorila dodatno su produbile sumnje u vladin plan da tu tehnologiju koristi za širu borbu protiv korupcije.
Albanija je pod snažnim pritiskom Evropske unije da iskorijeni korupciju kako bi mogla nastaviti višegodišnji proces pristupanja tom bloku. Prema najnovijoj procjeni iz Brisela, objavljenoj prije izbijanja skandala u AKSHI-ju, percepcija korupcije u javnom sektoru i dalje je visoka.
„Čak je i najsofisticiranija vještačka inteligencija dobra samo onoliko koliko su dobri ljudi koji je stvaraju, njome upravljaju, održavaju je i unapređuju“, rekao je za OCCRP Erjon Curraj, stručnjak za digitalnu transformaciju u Centru SCiDEV, istraživačkoj organizaciji iz Tirane.
„Ko unosi podatke i ko provjerava njihov integritet? Ko otkriva greške i halucinacije prije nego što se pretvore u odluke? Ljudi koji održavaju takav sistem mogu ga razvijati ili dozvoliti da tiho propada.“
Bojan Perkov, koordinator za digitalne politike u Fondaciji SHARE, neprofitnoj organizaciji usmjerenoj na digitalna prava i bezbjednost na Zapadnom Balkanu, takođe je upozorio da se čišćenje države od korupcije „ne može postići nikakvom ‘magičnom’ tehnologijom, a naročito ne alatima vještačke inteligencije“, piše OCCRP.
Pompezne najave nove upotrebe tehnologije „često se koriste za promociju političara“, umjesto da budu dio strateškog plana koji će donijeti „dugoročnu korist društvu, koje bi svoje mehanizme upravljanja trebalo da gradi na vladavini prava“, dodao je.
Albanska vlada, AKSHI i kabinet premijera nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.
U avgustu 2025. godine, albanski tehnološki preduzetnik Gerond Meče izašao je iz svoje kuće u Tirani i ugledao crni Land Rover Defender sa policijskom sirenom.
Muškarac u uniformi izašao je iz vozila i pozvao ga po imenu, ispričao je Meče kasnije vlastima. Taj trenutak zabilježen je i na mutnim snimcima nadzornih kamera.
„Morate poći s nama, uđite u automobil“, prisjetio se Meče riječi muškarca koji je tvrdio da je službenik albanske jedinice za borbu protiv korupcije — Specijalne strukture za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, SPAK-a.
Međutim, kada je veliki terenac napustio parking, a muškarci mu stavili kapuljaču preko glave, postalo je jasno da je riječ o prevari.
„Tražimo od tebe da sarađuješ“, rekao je jedan od muškaraca Mečeu kada se automobil zaustavio približno sat kasnije, prema iskazu koji je on kasnije dao pravim tužiocima SPAK-a. „U suprotnom ćeš dobiti metak u glavu.“
Tužioci sumnjaju da je otmicu organizovala kriminalna grupa koja je navodno upravljala šemom podmićivanja u AKSHI-ju. Cilj je, kako se sumnja, bio da se Meče primora da povuče žalbe svoje tehnološke kompanije na više od deset tendera koje je raspisala agencija, piše OCCRP.
Mečeova kompanija tvrdila je da su tenderi — koji su obuhvatali različite projekte, uključujući izradu softvera za državne institucije poput policije — djelovali namješteno u korist ljudi povezanih sa agencijom. Žalbe kompanije zaustavile su proces sklapanja ugovora između AKSHI-ja i navodnih saradnika kriminalne grupe.
Nakon što je Meče pristao da povuče žalbe, otmičari su ga pustili.
SPAK je, odgovarajući na zahtjev za komentar, saopštio da je istraga u toku i da predmet još nije upućen na suđenje.
AKSHI je Diellu prvi put pokrenuo u januaru 2025. godine kao četbot koji je građanima trebalo da pomogne u korišćenju državnog portala e-Albania, preko kojeg su mogli da pristupe svemu — od izvoda iz matične knjige rođenih do usluga povezanih sa penzijama.
Njeno uvođenje bilo je dio nastojanja agencije da digitalizuje državne usluge i ubrza pristupanje zemlje Evropskoj uniji, čemu se Albanija nada do 2030. godine.
Neki digitalno vješti Albanci smatraju da je portal koristan. Klodisa Përnezha, dvadesetšestogodišnja medicinska sestra koja živi u Tirani, rekla je da je zahvaljujući njemu njen rad brži, efikasniji i bolje organizovan.
„Više ne moram da čekam u redovima pred institucijama niti da gubim vrijeme odlazeći lično po svaki dokument“, rekla je. „Većina usluga sada se završava onlajn, od kuće ili čak preko telefona.“
Međutim, pošto je 95 odsto državnih usluga sada dostupno isključivo onlajn, pojedini Albanci ne uspijevaju da samostalno koriste Diellinu pomoć.
Zbog toga je nastala čitava mreža posrednika koji su širom Tirane otvorili kancelarije u kojima, uz naknadu, klijentima pomažu da koriste portal.
Neki ovu uslugu vide samo kao skupu, formalizovanu verziju starog sistema, u kojem bi se lokalnom administrativnom službeniku obično gurnula protivvrijednost od dva dolara da bi brže izdao potvrdu o porodičnom stanju ili vlasnički list.
„Ranije ste znali kome da date novac i dobili biste uslugu. Sada ga dajete, a niko vam ni ne zahvali. To je obavezno“, rekao je Bajram Hasxhepa, šezdesetšestogodišnjak koji boluje od dijabetesa i koji je prije 13 godina ostao bez donjih djelova nogu.
Za Hasxhepu „besprijekorna“ digitalna država izgleda ovako: u invalidskim kolicima prelazi 600 metara niz ulicu do prodavnice kancelarijskog materijala, koja služi i kao privatni internet-kutak, samo da bi odštampao potvrdu o porodičnom stanju.
Prodavnica nema prilaz za invalidska kolica, pa je primoran da sjedi napolju, na trotoaru, i preko buke saobraćaja dovikuje svoje lične podatke mladom službeniku unutra. Za dokument za koji država tvrdi da je besplatan plaća približno 12 dolara „naknade za podnošenje zahtjeva“.
Diellina ovlašćenja stalno se proširuju otkako je prvi put predstavljena javnosti.
Od početne uloge četbota na državnom internet portalu, u septembru 2025. unaprijeđena je na položaj članice vlade. Mjesec kasnije uslijedila je nova vijest.
„Diella je trudna i očekuje 83 djece“, našalio se premijer u oktobru, na međunarodnoj poslovnoj konferenciji u Berlinu.
Ta digitalna „djeca“, objasnio je, učestvovala bi na sjednicama parlamenta, analizirala zakonodavstvo Evropske unije i čak upozoravala odsutne političare kada neki suparnik pomene njihovo ime, kako bi mogli da pripreme odgovor.
Diella, koja je na ekranu iznad publike lebdjela poput savremenog duha iz lampe, dodala je:
„Vještačka inteligencija pomoći će da se investicione prepreke prepoznaju prije nego što prerastu u krize, da se rizici od korupcije otkriju prije nego što postanu skandali i da se tržišne prilike predvide prije nego što budu propuštene.“
Penzionerki Sadete Suta, koja je tokom prethodne godine plaćala posrednicima da komuniciraju sa Diellom kako bi ostvarila penziju, Ramina šala nije bila naročito smiješna.
„Donijećemo joj palačinke“, rekla je sarkastično, misleći na lokalni običaj donošenja posebne hrane ženama koje su se nedavno porodile.
U okviru njenih ministarskih dužnosti, obećavaju zvaničnici, Diella će uskoro nadzirati državne nabavke, ocjenjivati ponude i kontrolisati milijarde eura u državnim tenderima. Međutim, još nijesu precizno objašnjeni detalji njene uloge u svemu tome.
Stručnjaci upozoravaju da albanski plan da Diellu koristi kao odbranu od korupcije ima ozbiljne slabosti.
„Diella će neminovno razvrstavati, određivati prioritete i oblikovati način na koji se predstavljaju informacije na kojima se zasnivaju političke odluke“, navedeno je u eseju Instituta Evropske unije za bezbjednosne studije, istraživačkog centra za spoljnu i bezbjednosnu politiku.
„Pitanje je, stoga, u kojoj su mjeri ljudske procjene oblikovane, ograničene ili pristrasne zbog rezultata koje ovaj sistem proizvodi.“
Osim toga, bez jasnog nadzora ili mogućnosti praćenja njenih „odluka“, Diella „rizikuje da upravljanje učini još netransparentnijim, umjesto da tu netransparentnost smanji“, upozorio je institut.
Curraj, stručnjak za digitalnu transformaciju iz Centra SCiDEV, pozvao je vladu da uspostavi transparentno testno okruženje — takozvani „sandbox“ — u kojem bi tehnologija mogla bezbjedno da funkcioniše bez uticaja na stvarni svijet i u kojem bi akademici i stručnjaci iz civilnog društva mogli da daju povratne informacije.
„Bez tog koraka ne možete je pustiti u rad u stvarnom sistemu“, rekao je.
I dalje nije jasno ko će tačno snositi odgovornost za Dielline odluke — pitanje koje je opozicija pokrenula u okviru žalbe podnijete Ustavnom sudu.
Odgovarajući kritičarima koji tvrde da se algoritmima može manipulisati i da ih je moguće kontrolisati, Rama je rekao da će Diellin proces odlučivanja „ostati u potpunosti podložan reviziji“.
Konačne odluke i dalje će donositi zvaničnici na osnovu informacija koje im Diella dostavi, rekao je.
„Svako ko bude želio da ručno preispita proces moći će to da učini. Ništa što sistem proizvede neće biti nemoguće pratiti.“
Međutim, dok javnost čeka dodatne pojedinosti, i sama Diella već se našla u pravnim problemima.
U aprilu je Anila Bisha, glumica čiji su lik i glas poslužili kao osnova za Diellu, tužila vladu, optužujući je za zloupotrebu njenog lika. Vlada te optužbe negira.
Bisha je rekla da je dala dozvolu da se njen lik koristi za virtuelnu asistentkinju zasnovanu na vještačkoj inteligenciji, ali ne i za političarku u Raminoj vladi.
Glumica je za promjenu saznala dok je sa suprugom gledala vijesti. Od tada je izložena uznemiravanju na ulici i internetu, rekla je za OCCRP.
„Ima onih koji mi govore da sam stekla slavu. Ali ja ovdje ne vidim nikakvu slavu. Čak kažem da ovo uopšte nije slava.“
Sada strahuje od toga koje bi nove zadatke Diella mogla dobiti.
„Plašim se da, s obzirom na pravac u kojem se tehnologija razvija, više ne znam na koje bi sve načine mogli da koriste moje lice i moj glas“, rekla je glumica. „Moji podaci stavljeni su na tržište.“
