Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je upozorenje na dugotrajan toplotni talas na teritoriji Srbije, koji će obilježiti maksimalne temperature od 35 do 38 stepeni, lokalno i do 40 stepeni. U upozorenju se navodi da dugotrajan period veoma visokih temperatura dovodi do akumulacije toplotnog stresa i značajnog povećanja rizika po zdravlje stanovništva.
Prethodno su i iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ istakli da vremenski uslovi i visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje cjelokupnog stanovništva, sa posebnim rizikom za osjetljive društvene grupe.
Primjenom preventivnih mjera, pravilnom hidratacijom, prilagođenom ishranom i odgovornim ponašanjem u životnom okruženju moguće je značajno umanjiti rizike po zdravlje i bezbjedno prebroditi period toplotnih talasa.
Prema aktuelnim prognozama, toplotni talas u Srbiji biće najizraženiji u periodu od 5. do 8. avgusta, kada se u većini mjesta očekuju maksimalne dnevne temperature oko 40 stepeni.
Tokom najtoplijeg dijela dana preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom. Ukoliko je izlazak neophodan, obavezno je nošenje lagane odjeće svijetlih boja, šešira ili kape sa širokim obodom, naočara za sunce, kao i nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom (30+) pola sata prije izlaganja suncu i ponavljanje nanošenja svaka dva sata.
Takođe, treba izbjegavati naporne fizičke poslove i treninge. Ukoliko se moraju obavljati, savjetuje se da se to čini u najhladnijem dijelu dana, između četiri i sedam časova ujutru.
Bebe i mala djeca ne bi trebalo da borave napolju u najtoplijem dijelu dana.
Trudnice bi trebalo da izbjegavaju duži boravak na suncu, uz flašicu vode i češće pauze u hladu.
Starije osobe treba da izbjegavaju boravak napolju tokom ekstremnih vrućina.
Životni prostor treba održavati rashlađenim (idealno ispod 32 °C tokom dana i 24 °C noću), što se postiže provjetravanjem noću i rano ujutro, uz zatvaranje prozora i spuštanje roletni tokom najtoplijeg dijela dana.
Takođe, treba isključiti nepotrebne električne uređaje i izbjegavati kuvanje. Pri upotrebi klima-uređaja termostat se podešava na 27 °C uz ventilator.
Hronični bolesnici i osobe koje uzimaju više lijekova treba da se posavjetuju sa ljekarom zbog uticaja terapije na termoregulaciju.
Srčani bolesnici treba češće da kontrolišu pritisak i vode evidenciju o vrijednostima krvnog pritiska, dok dijabetičari treba redovno da provjeravaju glukozu i izbjegavaju hodanje bosonogi radi prevencije povreda.
Takođe, preporučuje se održavanje kontakta sa bližnjima, nošenje mobilnog telefona i kartice sa ličnim podacima i dijagnozama.
Za odrasle je preporučljivo unositi dvije do tri litre tečnosti dnevno (otprilike jednu čašu na sat vremena), uz izbjegavanje alkohola, kafe i zaslađenih napitaka.
Preporučuje se često tuširanje mlakom vodom i nošenje lagane, svijetle odjeće od prirodnih materijala.
Kada je riječ o bebama, preporučuje se češće nuđenje majčinog mlijeka, dok bebama na adaptiranoj formuli između obroka treba davati prokuvanu i ohlađenu vodu.
Odojčadi koja već jedu čvrstu hranu i maloj djeci treba redovno nuditi vodu, voće i povrće bogato tečnošću, uz izbjegavanje zaslađenih napitaka.
Trudnice bi trebalo ravnomjerno da hidriraju organizam vodom, uz obavezno izbjegavanje zaslađenih i kofeinskih napitaka.
Starije osobe i hronični bolesnici moraju piti vodu preventivno, prije pojave žeđi, uz prethodnu konsultaciju sa ljekarom u vezi sa terapijom.
Stepen hidratacije najlakše se kontroliše preko boje urina: svijetložuta boja potvrđuje dovoljan unos tečnosti, dok tamna boja signalizira dehidraciju.
Tokom vrućina preporučuje se pet manjih obroka dnevno: doručak, dvije užine, lagan ručak i večera.
Jelovnik treba bazirati na oko 500 grama voća, 300 grama svježeg povrća, nemasnim mliječnim proizvodima, ribi i dobro obrađenom mesu, uz supe i čorbe za nadoknadu elektrolita.
Neophodno je izbjegavati tešku, prženu i brzu hranu, kao i jela sa sirovim jajima, uz strogu higijenu i čuvanje hrane u frižideru.
Prije puta se dobro naspavajte i posavjetujte sa ljekarom ako ste trudnica, starija osoba ili hronični bolesnik.
Prije ulaska u zagrijani automobil provjetrite ga, a klima-uređaj podesite da hladi pet do sedam stepeni Celzijusa niže u odnosu na spoljašnju temperaturu.
Tokom vožnje pravite pauze na svaka dva sata radi provjetravanja, osvježenja, unosa tečnosti i laganog istezanja.
Nikada ne ostavljajte djecu, starije osobe i kućne ljubimce u parkiranom vozilu zbog opasnosti od brzog pregrijavanja i toplotnog udara.
Pravovremeno prepoznavanje zdravstvenih tegoba i simptoma izazvanih visokim temperaturama ključno je za adekvatnu reakciju i sprečavanje ozbiljnijih posljedica.
Toplotni osip nastaje zbog neisparavanja znoja i vlažne kože, a rješava se češćim presvlačenjem u suhu odjeću.
Toplotni edem predstavlja oticanje ruku i nogu kod neaklimatizovanih osoba i prolazi boravkom u rashlađenoj prostoriji, podizanjem nogu iznad nivoa srca i stavljanjem hladnih obloga.
Toplotna sinkopa je kratkotrajni gubitak svijesti usljed dehidracije. Zahtijeva vodoravan položaj, podizanje nogu, rashlađivanje i uzimanje vode ili napitaka sa elektrolitima u malim gutljajima, ali tek kada se osoba osvijesti.
Toplotni grčevi manifestuju se bolnim grčevima mišića i zahtijevaju prekid aktivnosti, sklanjanje u hlad, unos napitaka sa elektrolitima i mirovanje.
Toplotna iscrpljenost prepoznaje se po obilnom znojenju, nesvjestici, glavobolji, mučnini i grčevima u mišićima.
Toplotni udar je najteže stanje opasno po život. Karakterišu ga suha, crvena i vrela koža, prestanak znojenja, kao i teški neurološki simptomi poput konfuzije, dezorijentacije, bunila, grčeva cijelog tijela ili potpunog gubitka svijesti.
Kod sumnje na toplotni udar odmah pozovite Hitnu pomoć (194). Dok ljekari ne stignu, osobu treba hitno premjestiti u hlad, skinuti joj suvišnu odjeću i započeti intenzivno hlađenje prskanjem vodom, polivanjem ili stavljanjem leda odnosno hladnih obloga na vrat, pazuhe i prepone.
Unošenje tečnosti na usta nije dozvoljeno ako je osoba dezorijentisana ili bez svijesti.
Svaka promjena opšteg stanja u uslovima ekstremnih vrućina zahtijeva ozbiljnost i hitnu reakciju. Ukoliko primijetite simptome poput upornih grčeva, jakog iscrpljenja ili znakove toplotnog udara, nemojte odlagati traženje stručne medicinske pomoći, jer brza intervencija može spasiti život.
