Kako piše Eating Well, mnogi potcjenjuju ovu lošu naviku koja tiho narušava zdravlje.
„Mnogi potcjenjuju naviku koja može tiho da naruši zdravo starenje mozga, a to je redovno konzumiranje alkohola, posebno svakodnevno večernje piće, opijanje ili korištenje alkohola kao načina za opuštanje i rješavanje stresa“, objašnjava neurolog dr Linet Gogol.
„Alkohol je neurotoksin, što znači da može negativno uticati na funkciju moždanih ćelija i puteve bijele moždane mase koji povezuju različite dijelove mozga, a na kraju i na samu veličinu mozga“, dodaje dr Zak Ramilevič.
Pošto je konzumacija alkohola društveno prihvatljivija od pušenja, njeni efekti na starenje mozga često se zanemaruju. Neurolozi objašnjavaju kako alkohol utiče na zdravlje mozga, koja količina predstavlja prevelik unos i kako smanjiti konzumaciju.
San je ključan za obnovu mozga, a kvalitetan odmor podržava kognitivne funkcije i pamćenje. Tijelo koristi san za učvršćivanje sjećanja, regulaciju emocija, fiziološki oporavak i metabolizam, objašnjava Gogol.
Iako alkohol u početku može djelovati kao sredstvo za uspavljivanje, on ne doprinosi zdravom i okrepljujućem snu.
„Alkohol može da prekida san, smanjuje njegov kvalitet, ometa REM fazu i pogorša hrkanje ili apneju kod osjetljivih osoba“, opisuje Gogol.
S vremenom takav poremećen san može doprinijeti kognitivnom propadanju i drugim hroničnim zdravstvenim problemima.
„Alkohol može uticati na strukturu i komunikacijske mreže u mozgu“, objašnjava Gogol.
Dodaje da istraživanja snimaka mozga pokazuju kako je veća konzumacija alkohola povezana sa manjim volumenom sive i bijele moždane mase.
„Siva masa podržava razmišljanje, pamćenje, regulaciju emocija i donošenje odluka, dok bijela masa omogućava različitim dijelovima mozga da efikasno komuniciraju“, kaže Gogol.
Zaštita sive i bijele mase ključna je za zdravo starenje i očuvanje kognitivnih sposobnosti. Jednostavnije rečeno, navika redovnog pijenja alkohola može ugroziti napore usmjerene na očuvanje zdravlja mozga.
Mozak zavisi od zdravog protoka krvi.
„Sve što narušava zdravlje krvnih sudova može s vremenom uticati i na kognitivnu otpornost“, kaže Gogol.
Ta otpornost pomaže mozgu da zdravije stari.
Alkohol može oštetiti krvne sudove i doprinijeti povišenom krvnom pritisku, fibrilaciji pretkomora, povećanom riziku od moždanog udara, oksidativnom stresu i upalnim procesima, posebno kod česte ili prekomjerne konzumacije, upozorava Gogol.
Dr Adam Mednik navodi da alkohol iscrpljuje tiamin, folate, vitamin B12 i druge važne vitamine B grupe.
Razlog je to što alkohol ometa njihovu apsorpciju u crijevima i smanjuje dotok hranljivih materija do moždanog tkiva. Ovi nutrijenti imaju važne uloge, između ostalog pomažu u proizvodnji neurotransmitera.
Posebno je značajno što alkohol smanjuje nivo tiamina, odnosno vitamina B1, koji je ključan za zdrav metabolizam mozga, kaže Ramilevič.
Nizak nivo tiamina može doprinijeti upali nervnog sistema i oštećenju tkiva, što negativno utiče na zdravlje mozga i može ubrzati njegovo starenje.
Alkohol prolazi kroz krvno-moždanu barijeru, gdje se razgrađuje u acetaldehid. To je toksično jedinjenje koje može oštetiti moždane ćelije izazivanjem upale i oksidativnog stresa.
Ova kombinacija upale, stresa i oštećenja ćelija može ubrzati promjene u mozgu povezane sa starenjem i oslabiti njegovu sposobnost regeneracije.
„Hronična upala s vremenom može oštetiti neurone i smanjiti zapreminu mozga, zbog čega on postaje manje otporan na starenje“, dodaje Ramilevič.
„Najsigurnija količina alkohola za zdravlje mozga vjerovatno je nula, posebno kod ljudi koji već imaju faktore rizika za kognitivno propadanje, probleme sa spavanjem, bolesti jetre, određene vrste raka, depresiju, istoriju zavisnosti, probleme sa ravnotežom ili porodičnu istoriju demencije“, kaže Ramilevič.
Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila da ne postoji potpuno bezbjedan nivo konzumacije alkohola, druge smjernice i dalje definišu „umjereno“ pijenje.
Ramilevič navodi da se pod tim obično podrazumijeva jedno piće dnevno za žene i do dva za muškarce.
„Međutim, ‘umjereno’ ne znači i bez rizika“, upozorava on.
Ako ne pijete, nema razloga da počnete. Ako pijete, razmislite o količini alkohola koju unosite, procijenite svoj odnos prema alkoholu i provjerite da li možete da smanjite unos.
Čak i mala smanjenja mogu s vremenom donijeti značajne koristi za zdravlje mozga.
