To je danas u parlamentu kazao potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, odgovarajući na poslaničko pitanje predstavnika vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Uglješe Uroševića.
„Koje je konkretne aktivnosti preduzela Vlada Crne Gore, kao i drugi nadležni državni organi, i na temelju kojih propisa, u vezi sa predmetom ‘Telekom’, u cilju zaštite javnog interesa?“, pitao je Urošević.
Koprivica je kazao da je izvršna vlast kroz svoje nadležne institucije i radna tijela, preduzela konkretne, zakonite i pravovremene korake kako bi zaštitila javni interes i spriječila da taj predmet bude trajno arhiviran bez iscrpljivanja svih raspoloživih pravnih mehanizama.
„Predmet ‘Telekom’ predstavlja primjer korupcije na visokom nivou jer se odnosi na proces privatizacije jednog od najvrijednijih državnih preduzeća, osnovane sumnje na prikrivene isplate mita kroz fiktivne ugovore u visini 7,35 miliona eura, učešće politički uticajnih osoba i značajne finansijske interese“, naveo je on.
Dodao je da posebnu težinu slučaju daje činjenica da su istrage vođene i pred inostranim institucijama, gdje je priznata krivica i podmićivanje, što ukazuje na njegovu složenost i širi društveni značaj.
„Telekom je privatizovan suprotno uslovima tendera, i bez obzira na činjenicu da je ponuda izabranog ponuđača, označena kao, pored ostalog, ‘izrazito nepovoljna’ u izvještaju Tenderske komisije. Nakon što je nadležno tužilaštvo donijelo odluku zasnovanu na stavu da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uložio je utemeljenu pritužbu na takvo rješenje, ukazujući na pravne razloge zbog kojih predmet zahtijeva dalje preispitivanje“, pojasnio je Koprivica.
Potpredsjednik Vlade istakao je da je Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, kao radno tijelo Vlade, istovremeno organizovao tematsku sjednicu posvećenu „Telekomu“, kojoj je prisustvovao i zamjenik Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Ocijenio je da je na sjednici vođena sadržajna i detaljna rasprava o svim pravnim i institucionalnim aspektima predmeta, kao i o mogućnostima koje država ima na raspolaganju radi zaštite svojih interesa.
„Nakon sveobuhvatne analize, ocijenjeno je da je neophodno iskoristiti posljednji raspoloživi zakonski mehanizam predviđen članom 59 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku, kojim se oštećenom omogućava preuzimanje krivičnog gonjenja u svojstvu supsidijarnog tužioca. Tim povodom Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije predložio je Vladi da zaduži Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da, kao zakonski zastupnik države, preduzme dalje krivično gonjenje u predmetu ‘Telekom'“, konstatovao je on.
Koprivica je rekao da je on, kao predsjednik Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, i u ime tog tijela, pripremio i Vladi dostavio informaciju o predmetu s odgovarajućim predlogom zaključka, te da je izvršna vlast jednoglasno prihvatila predloženi zaključak i zadužila Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da preduzme neophodne procesne radnje radi nastavka gonjenja, u ime države kao oštećene, u svojstvu supsidijarnog tužioca, u skladu sa članom 59 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku.
„Postupajući po zaključku Vlade, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa podnio je predlog za sprovođenje dokaznih radnji. Iako je sudija za istragu odbio taj predlog pozivajući se na navodnu zastarelost, Vijeće Višeg suda je, odlučujući po pravnom lijeku, zauzelo drugačiji stav i utvrdilo da krivično djelo primanje mita nije zastarjelo. Time je potvrđeno da postoje zakonski uslovi za nastavak postupka. Dodatno, Vrhovno državno tužilaštvo podnijelo je zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, ali je Vrhovni sud taj zahtjev odbio kao nedozvoljen, čime su otklonjene i posljednje procesne prepreke koje su mogle dovesti u pitanje dalje vođenje postupka. Zahvaljujući inicijativi Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, odlučnom postupanju Vlade Crne Gore i aktivnostima Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, spriječeno je da predmet ‘Telekom’ bude arhiviran bez konačnog sudskog preispitivanja svih relevantnih okolnosti. Time je sačuvana mogućnost daljeg krivičnog gonjenja i osigurano da institucije države iskoriste sve zakonom predviđene mehanizme radi utvrđivanja pune istine i eventualne odgovornosti“, naveo je.
Koprivica je poručio da je pravovremenom reakcijom iskorišćena posljednja zakonska mogućnost za nastavak postupka, kroz institut supsidijarnog gonjenja od strane države kao oštećene.
„Postupanje Vlade i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa doprinijelo je donošenju sudskih odluka kojima je potvrđeno da za najteže radnje obuhvaćene predmetom nije nastupila zastarjelost. Otklonjene su ključne procesne prepreke za dalje vođenje postupka, uključujući pokušaje da se pitanje zastarjelosti definitivno zatvori. Najvažniji rezultat preduzetih aktivnosti jeste činjenica da je spriječeno arhiviranje jednog od najznačajnijih korupcijskih predmeta u novijoj istoriji Crne Gore i sačuvana mogućnost da nadležni organi utvrde punu istinu i eventualnu krivičnu odgovornost svih lica obuhvaćenih postupkom. Ovaj slučaj potvrđuje opredijeljenost Vlade Crne Gore da, bez obzira na protek vremena i složenost postupaka, insistira na vladavini prava, institucionalnoj odgovornosti i dosljednoj borbi protiv korupcije“, podvukao je Koprivica.
