Samit G7 centralna je predstava na globalnoj sceni. Ove godine održava se od ponedjeljka do srijede (15. do 17. juna) u francuskom Evijanu, na obali Ženevskog jezera. Francuzi trenutno predsjedavaju tom uglednom grupom „sedam vodećih industrijskih zemalja svijeta“. To takođe znači da će se Evropljani ponovo susresti s Donaldom Trampom, veoma nepredvidivim američkim predsjednikom. Zemlje G7 su SAD, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Japan, Kanada i Italija.
To su moćne industrijske zemlje, zbog čega samit G7 uvijek podrazumijeva i maksimalne mjere obezbjeđenja – zbog straha od masovnih protesta. Neki su već održani u Evijanu. Dnevni red fokusiraće se na pitanja kao što su globalni migracioni tokovi, zaštita klime ili jaz u bogatstvu između bogatih i siromašnih – a ponekad i na militantne proteste zbog tih pitanja. To podsjeća na događaje sa istog mjesta još iz 2003. godine, kada je tokom samita – tada je to bio sastanak G8, jer je učestvovala i Rusija – u Evijanu zabilježen veliki broj pljački prodavnica. Šteta koja je tada nanijeta iznosila je desetine miliona eura.
Uoči ovogodišnjeg samita ponovo je aktuelizovano pitanje da li taj format – pokušaj navodno najmoćnijih svjetskih lidera da na miru i bez obaveza razgovaraju o ekonomskim pitanjima – zaista odražava trenutni odnos snaga? Nova supersila, Kina, nije, na primjer, uključena.
Dijana Panke, profesorka političkih nauka na Slobodnom univerzitetu u Berlinu, kaže za DW da ona i dalje smatra da je taj format prikladan: „Format G7 uspostavljen je kao neformalni sastanak tada ključnih industrijskih zemalja koje su dijelile liberalno-demokratsku orijentaciju – a Kina ne spada u tu kategoriju.“ Rusija je primljena nakon završetka Hladnog rata, jer se, barem u početku, obavezala na te vrijednosti. Moskvu, međutim, od 2014. više ne pozivaju na sastanke grupe, a G8 je ponovo postala G7.
Panke ukazuje da je vrijednost G7 i u temeljnim pripremama za sastanak – od strane ministara finansija i ekonomije u vezi s trgovinskim pitanjima ili od strane ministara za razvoj. Ministri finansija G7, na primjer, intenzivno su se bavili ratom u Ukrajini: „Ključni aspekt bio je međusobno potvrđivanje njihovog stava o odbacivanju brutalne agresije Rusije na Ukrajinu“, podsjeća njemačka profesorka.
Sudbina Ukrajine biće glavna tema i u Evijanu. Izvori iz njemačke vlade ukazuju na to da se vojna situacija u sukobu s Rusijom posljednjih mjeseci promijenila. Nakon određenih uspjeha, Ukrajina može da se nada da bi vrata ka mirovnim pregovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom uskoro mogla da se otvore. Evropljani svakako žele da budu dio tog procesa. Francuski zvaničnici najavili su da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovati sjednici G7 u utorak ujutro, 16. juna, iako je ostalo nejasno da li će učestvovati putem video-linka ili lično.
Domaćin samita, francuski predsjednik Emanuel Makron, još prošle sedmice je prokomentarisao: „Ovo je veoma važno za nas, jer je potrebno da ponovo postignemo konsenzus unutar G7 u vezi s podrškom Ukrajini.“ Drugim riječima, sukob u Ukrajini mora ponovo da privuče pažnju Donalda Trampa. U međuvremenu je i njemački kancelar Fridrih Merc u Bundestagu prošle sedmice izjavio: „Održivi mir može se postići samo pregovorima u kojima učestvuju Ukrajina, Rusija, SAD i Evropa – nema drugog načina.“
Druga ključna tema u Evijanu biće rat koji SAD i Izrael vode protiv Irana. Dijana Panke vjeruje da će većina zemalja G7 pokušati da ubijedi Trampa da što prije okonča rat. Opravdaće to ukazivanjem na teške posljedice po ionako već oslabljenu globalnu ekonomiju: „Primarni cilj je postići konsenzus o važnosti ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza – osiguravanje njegove bezbjednosti i besplatnog prolaza – kako se lanci snabdijevanja ne bi dodatno poremetili.“
S obzirom na globalnu situaciju, francuski organizatori već mogu da smatraju uspjehom to što je Tramp čvrsto potvrdio svoje prisustvo. Sastanak na Ženevskom jezeru čak je i pomjeren kako bi Tramp u nedjelju u SAD mogao da proslavi svoj 80. rođendan.
Američka strana naznačila je da želi da razgovara i o ekonomskom potencijalu vještačke inteligencije. Zato su Francuzi, između ostalih, pozvali i Sema Altmana, šefa softverske kompanije OpenAI, da dođe iz San Franciska i pridruži im se na Ženevskom jezeru.
Kao što je to bio slučaj na prošlogodišnjem samitu G7 u Kanadi, ni na ovom nema planova da svih sedam lidera potpišu zajedničku završnu deklaraciju. Umjesto toga, cilj je postizanje dogovora o određenim temama. Svi se nadaju da ovom prilikom neće biti nikakvih trvenja s Donaldom Trampom. Američki predsjednik je 2025. ranije napustio sastanak G7 u Kanadi.
