Određeni ljekovi koji se uzimaju zajedno mogu da interaguju i izazovu štetne neželjene efekte. Pored toga, važno je da ljekari znaju da li ste alergični na određene supstance ili patite od nekog specifičnog zdravstvenog problema – prije nego što vam propišu novi lijek.
Osobe sa netolerancijom na određenu hranu, kao što je netolerancija na gluten, moraju biti sigurne da ljekovi ne sadrže aditive sa ovim supstancama, prenosi RTS.
Iritacija jednjaka
U neke neki problema vezanih za sistem za varenje koji se mogu javiti prilikom uzimanja ljekova spada iritacija jednjaka.
Neki ljudi imaju poteškoća sa gutanjem tableta ili kapsula ili ponekad uzimaju ljekove bez tečnosti. Tablete ili kapsule koje ostaju u jednjaku mogu osloboditi hemikalije koje mogu iritirati sluzokožu jednjaka. To može izazvati čireve, krvarenje, perforaciju i sužavanje jednjaka.
Rizik od ovih vrsta problema je veći kod osoba sa medicinskim stanjima kao što je skleroderma (otvrdnjavanje kože), ahalazija (nepravilna mišićna aktivnost jednjaka, što odlaže prolazak hrane), moždani udar.
Određeni ljekovi takođe mogu izazvati čireve u jednjaku kada se tamo zaglave. To uključuje aspirin, određene antibiotike, kinidin, kalijum hlorid, vitamin C i gvožđe. Da biste izbjegli probleme usled nepravilnog gutanja kapsula, važno je da, ako ste u mogućnosti. stojite ili sjedite.
Uzmite nekoliko gutljaja tečnosti prije uzimanja lijeka i progutajte lijek sa punom čašom tečnosti. Stručnjaci kažu da ne treba ležati odmah nakon uzimanja lijeka, kako biste bili sigurni da su pilule prošle kroz jednjak u želudac.
Svakako, obavijestite svog ljekara ako osjetite bol pri gutanju ili osjećate da vam se lijek konstantno zaglavljuje u grlu.
Ezofagealni refluks
Neki ljekovi ometaju djelovanje mišića sfinktera, dijela koji se nalazi između jednjaka i želuca. Ovaj mišić omogućava prolazak hrane u želudac nakon gutanja. Ovo može povećati šanse za refluks, odnosno vraćanje kiselog sadržaja želuca u jednjak.
Klase ljekova koje mogu povećati težinu refluksa uključuju sledeće: nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), nitrati, teofilin, blokatori kalcijumovih kanala, oralni antibiotici, kontraceptivne pilule.
Savjeti za izbjegavanje refluksa
Izbjegavajte kafu, alkohol, čokoladu i masnu ili prženu hranu, što može pogoršati refluks.
Prestanite sa pušenjem ili smanjite pušenje. Ne ležite odmah nakon jela.
Iritacija želuca
Jedan od najčešćih iritansa sluzokože želuca je onaj koji izazivaju nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL). To uključuje ljekove, kao što su ibuprofen i drugi uobičajeni ljekovi protiv bolova.
Ovi ljekovi slabe sposobnost sluzokože da se odupre kiselini koja se stvara u želucu i ponekad mogu dovesti do upale sluzokože želuca (gastritis), čireva, krvarenja ili perforacije sluzokože.
Starije osobe su u većem riziku od iritacije ovim ljekovima jer je veća vjerovatnoća da će uzimati ove ljekove protiv bolova za hronična stanja. Osobe sa istorijom peptičkog ulkusa i gastritisa takođe su u riziku.
Savjeti za sprečavanje iritacije želuca
Uzimajte film tablete, koje mogu smanjiti iritaciju. Nemojte piti alkoholna pića dok uzimate ove lekove.
Uzimajte lekove sa hranom ili sa punom čašom mleka ili vode, što može smanjiti iritaciju.
Zatvor
Razni ljekovi mogu izazvati zatvor. To se dešava zato što ovi ljekovi utiču na nervnu i mišićnu aktivnost u debelom crijevu, što dovodi do sporog i otežanog pražnjenja stolice.
Ljekovi koji mogu izazvati zatvor uključuju sledeće: antihipertenzivi, antiholinergici, holestiramin, gvožđe, antacidi koji sadrže uglavnom aluminijum, narkotici/lekovi protiv bolova.
Savjeti za sprečavanje zatvora – jedite uravnoteženu ishranu, uključujući voće, povrće i integralne žitarice. Pijte puno tečnosti i redovno vježbajte. Takođe, razgovarajte sa svojim ljekarom o uzimanju laksativa ili omekšivača stolice.
Dijareja
Dijareju najčešće izazivaju antibiotici, koji utiču na bakterije koje su normalno prisutne u debelom crijevu. Ove promjene u crijevnim bakterijama omogućavaju prekomjerni rast bakterije Clostridium difficile (C. difficile), što uzrokuje ozbiljniju dijareju izazvanu antibioticima.
Prisustvo ove bakterije može izazvati kolitis, što rezultira veoma rijetkim, vodenastim stolicama. Najčešći antibiotici koji izazivaju ovu vrstu dijareje su penicilin, uključujući ampicilin i amoksicilin, klindamicin, cefalosporini…
Kolitis se obično liječi drugim antibiotikom koji deluje na C. difficile. Određeni ljekovi takođe mogu promijeniti pokrete ili sadržaj tečnosti u debelom crijevu, a da pritom ne izazovu kolitis. Kolhicin i antacidi koji sadrže magnezijum mogu izazvati dijareju. Razgovarajte sa svojim lekarom ako dijareja traje nekoliko dana.
Savjeti za sprečavanje dijareje
Obično, sprečavanje dijareje podrazumijeva izbegavanje hrane za koju se zna da iritira želudac.
Liječenje obično podrazumijeva nadoknadu izgubljene tečnosti i može uključivati antibiotike kada su uzrok bakterijske infekcije.
Konzumiranje hrane bogate laktoznim bacilom, kao što su jogurt, acidofilno mlijeko/tablete ili svježi sir, pomaže u obnavljanju normalnih bakterija prisutnih u debelom crijevu.
