Da li je moguć oporavak?
Svjetski dan borbe protiv poremećaja u ishrani (World Eating Disorders Action Day) obilježava se 2. juna s ciljem boljeg razumijevanja ovog zdravstvenog problema. Tema ovogodišnje kampanje glasi: „Poremećaji u ishrani su ozbiljan, ali rješiv problem. Nisi sam!“ Ljekari naglašavaju da je oporavak moguć.
Stručnjaci navode da su osobe koje se bore sa poremećajem u ishrani često opsjednute hranom, izgledom tijela i tjelesnom masom. Ovi poremećaji mogu biti opasni po život ako se ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme. Što ranije počne liječenje, veća je vjerovatnoća potpunog oporavka, navodi Institut za javno zdravlje Vojvodine.
Prema podacima SZO iz 2019. godine, oko 14 miliona ljudi širom svijeta ima neki oblik poremećaja u ishrani, dok čak 75 odsto oboljelih nikada ne zatraži stručnu pomoć. Smrtnost kod osoba oboljelih od anoreksije nervoze čak je 12 puta veća u odnosu na opštu populaciju. Kod muškaraca i starijih osoba poremećaji u ishrani znatno se rjeđe dijagnostikuju.
Faktori rizika
Biološki
Psihološki
Socijalni
Najefikasnije liječenje uključuje psihoterapiju, savjetovanje i pažljivo praćenje zdravstvenog stanja i navika u ishrani.
Vrste poremećaja u ishrani
Anoreksija nervoza
Karakterišu je izgladnjivanje i prekomjeran gubitak tjelesne mase.
Simptomi:
Posljedice mogu biti gubitak mišića, osteoporoza, hormonalni disbalans i zastoj srca.
Bulimija nervoza
Odlikuje se epizodama prejedanja nakon kojih slijede kompenzacijska ponašanja poput povraćanja ili prekomjernog vježbanja.
Simptomi:
Moguće posljedice su karijes, oštećenje jednjaka, pankreatitis i srčani problemi.
Poremećaj prejedanja
Karakterišu ga ponavljane epizode prejedanja bez kompenzacijskih mjera.
Simptomi:
Posljedice uključuju metaboličke poremećaje, depresiju, anksioznost i probleme sa zglobovima.
Izbjegavajući restriktivni poremećaj unosa hrane
Ovaj poremećaj karakterišu ograničenja u količini ili vrsti hrane. Osobe često izbjegavaju hranu zbog mirisa, ukusa, teksture ili straha od negativnih posljedica unosa hrane, što može dovesti do nutritivnih deficita.
Liječenje i podrška
Najefikasnije liječenje uključuje psihoterapiju, savjetovanje i pažljivo praćenje zdravstvenog stanja i navika u ishrani. Terapija mora biti prilagođena svakoj osobi i obuhvatiti psihološke, biološke, nutritivne i socijalne faktore.
Rana dijagnoza značajno povećava šanse za oporavak. Stručnjaci ističu da je za uspješno liječenje često potrebna dugotrajna podrška porodice, prijatelja i zdravstvenih radnika, kao i razvijen sistem institucionalne pomoći za oboljele i njihove porodice.
