Ipak, stručnjaci upozoravaju da nijedan suplement ne može garantovati duži životni vijek, a mnogi preparati nisu dovoljno potkrijepljeni naučnim dokazima. Međutim, određeni dodaci ishrani izdvajaju se zbog potencijalnih koristi za očuvanje zdravlja u poznijim godinama.
Prije nego što počnete da uzimate bilo koji novi suplement, konsultujte se sa svojim ljekarom. Neki preparati mogu da utiču na dejstvo lijekova ili da pogoršaju postojeća zdravstvena stanja.
Omega-3 masne kiseline (riblje ulje)
Istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline, koje se najčešće unose putem kapsula ribljeg ulja, mogu doprinijeti boljem pamćenju. Takođe postoje dokazi da, u kombinaciji sa vitaminom D i redovnom fizičkom aktivnošću, mogu usporiti biološko starenje.
Kapsule ribljeg ulja povezane su i sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, iako rezultati studija nisu uvijek jednoznačni.
Ko bi trebalo da ih uzima?
Većina osoba starijih od 40 godina može da uzima od jednog do dva grama omega-3 dnevno. Osobe koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi trebalo bi da izbjegavaju visoke doze bez konsultacije sa ljekarom.
Omega-3 masne kiseline smanjuju hronične upale i podržavaju zdravlje srca i mozga, što doprinosi zdravom starenju Foto: Shutterstock
Vitamin D3 i K2
Vitamini D3 i K2 često se nalaze u istom preparatu jer djeluju sinergijski. Stručnjaci navode da su važni za zdravlje kostiju, krvnih sudova i imuniteta.
Vitamin D3 omogućava pravilnu apsorpciju kalcijuma, čime doprinosi očuvanju kostiju i mišića, dok vitamin K2 pomaže u pravilnom raspoređivanju kalcijuma i sprečava njegovo taloženje u arterijama.
Ko bi trebalo da ih uzima?
Posebno se preporučuju osobama starijim od 50 godina. Oprez je potreban kod osoba koje koriste varfarin ili imaju poremećaje metabolizma kalcijuma i bolesti bubrega.
Vitamini B kompleksa
Postoji osam vitamina iz B grupe, a svi imaju važnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji DNK i funkcionisanju imunološkog sistema.
Nedostatak vitamina B kod starijih osoba povezuje se sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, kognitivnih poremećaja i problema sa mentalnim zdravljem.
Posebna pažnja posvećuje se vitaminu B12, za koji pojedina istraživanja sugerišu da može imati važnu ulogu u procesima ćelijskog starenja.
Ko bi trebalo da ih uzima?
Osobe kod kojih laboratorijske analize pokažu deficit vitamina B, prema preporuci ljekara.
Vitamini B kompleksa imaju važnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji DNK i funkcionisanju imunološkog sistema Foto: Shutterstock
Magnezijum
Magnezijum je poznat po tome što pomaže kvalitetnijem snu i smanjenju stresa, ali stručnjaci navode da može imati značajnu ulogu i u zdravom starenju.
Nedostatak ovog minerala povezan je sa hroničnim upalama, povećanim rizikom od srčanih bolesti, karcinoma i Alchajmerove bolesti.
Takođe, nizak nivo magnezijuma može narušiti kvalitet sna, a dobar san jedan je od važnih faktora dugovječnosti.
Ko bi trebalo da ga uzima?
Najviše koristi mogu imati osobe sa potvrđenim nedostatkom magnezijuma. Pošto postoji više različitih oblika ovog suplementa, preporučuje se savjetovanje sa zdravstvenim radnikom.
Koenzim Q10
Koenzim Q10 je snažan antioksidans koji učestvuje u proizvodnji energije u ćelijama. Posebno je važan za organe sa velikim energetskim potrebama, poput srca, mozga i mišića.
Kako starimo, prirodni nivoi Q10 opadaju, pa suplementacija može pomoći u smanjenju upala i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Ko bi trebalo da ga uzima?
Od koristi može biti starijim osobama, ali je potreban oprez kod ljudi koji uzimaju lijekove za regulaciju krvnog pritiska ili šećera u krvi.
Koenzim Q10 je snažan antioksidans koji učestvuje u proizvodnji energije u ćelijama. Posebno je važan za organe sa velikim energetskim potrebama, poput srca, mozga i mišića Foto: Shutterstock
Vlakna
Vlakna imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja digestivnog sistema i smanjenju hroničnih upala.
Istraživanja pokazuju da je veći unos vlakana povezan sa manjim rizikom od prerane smrti, kao i manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka.
Ko bi trebalo da ih uzima?
Osobe koje ne unose dovoljno vlakana kroz ishranu mogu razmotriti dodatke sa psilijumom ili pšeničnim dekstrinom.
Kalcijum
Sa godinama kosti postaju slabije, što povećava rizik od osteoporoze i preloma.
Suplementi kalcijuma mogu pomoći u očuvanju gustine i čvrstine kostiju, naročito kod osoba koje ne unose dovoljne količine ovog minerala hranom.
Ko bi trebalo da ga uzima?
Osobe sa nedovoljnim unosom kalcijuma ili povećanim rizikom od osteoporoze. Prije početka suplementacije preporučuje se provjera nivoa kalcijuma u organizmu.
Kreatin
Iako se najčešće povezuje sa sportistima i bodibilderima, kreatin može imati značajne koristi i za starije osobe.
Pomaže očuvanju mišićne mase i smanjuje rizik od sarkopenije – gubitka mišića koji se prirodno javlja sa godinama. Neka istraživanja ukazuju i na moguće pozitivne efekte na pamćenje.
Ko bi trebalo da ga uzima?
Aktivne osobe i stariji ljudi koji žele da očuvaju mišićnu masu. Oprez je potreban kod osoba sa postojećim problemima bubrega.
Kurkumin (kurkuma)
Kurkumin, glavni aktivni sastojak kurkume, poznat je po snažnom protivupalnom djelovanju.
Studije sugerišu da može imati pozitivan uticaj na zdravlje mozga, usporavanje kognitivnog pada i očuvanje mišićne mase. Takođe može pomoći u ublažavanju bolova kod osteoartritisa.
Ko bi trebalo da ga uzima?
Osobe sa hroničnim upalnim stanjima mogu imati koristi od suplementacije, ali se preporučuje oprez kod ljudi koji imaju kamen u žuči ili osjetljiv digestivni sistem.
Suplementi nisu zamjena za zdrav način života
Stručnjaci naglašavaju da nijedan suplement ne može nadomjestiti zdrave životne navike. Za očuvanje zdravlja i dugovječnosti najvažnije je:
Važno je imati na umu i da suplementi ne prolaze kroz isti regulatorni proces kao lijekovi. Zbog toga stručnjaci preporučuju kupovinu proizvoda koji imaju nezavisne sertifikate kvaliteta i provjerenu bezbjednost.
