Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbjegavate

Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbjegavate

Pijenje kafe kasno tokom dana može uticati na san tako što remeti sposobnost organizma da zaspi ili ostane u snu. Razlog je to što efekti kofeina, prirodnog stimulansa iz kafe koji utiče na centralni nervni sistem, mogu trajati nekoliko sati.

Istraživanja su pokazala da ispijanje kafe i do šest sati prije spavanja može narušiti kvalitet sna.

San je važan za prevenciju bolesti, raspoloženje, koncentraciju i imunitet, pa se preporučuje da prestanete da pijete kafu najmanje šest sati prije odlaska na spavanje kako biste podržali kvalitetan san.

„Pokušajte da pijete kafu bez kofeina poslije 14 časova ili kada god obično osjetite popodnevni umor“, kaže Melisa Prest, nutricionistkinja i portparolka Akademije za ishranu i dijetetiku.

Redovna konzumacija nefiltrirane kafe može povećati nivo LDL („lošeg“) holesterola.

U poređenju sa filtriranom kafom, nefiltrirana kafa sadrži više diterpena, jedinjenja koja su povezana sa povećanim nivoom LDL holesterola u krvi. Dokazano je da visok nivo LDL holesterola povećava rizik od moždanog i srčanog udara.

„Kad god je moguće, odlučite se za kafu pripremljenu uz pomoć papirnog filtera. Nefiltriranu kafu sačuvajte za vikende ili posebne prilike ako kontrolišete holesterol“, kaže Prest.

Pretjerano dodavanje šećera ili zaslađivača u kafu može povećati ukupni unos šećera, što povećava rizik od visokog krvnog pritiska i hroničnih bolesti poput srčanih oboljenja, raka i dijabetesa.

Prekomjeran unos šećera takođe narušava ravnotežu crijevne mikrobiote i može pogoršati simptome mentalnih poremećaja. Osim toga, istraživanja pokazuju da konzumiranje velikih količina dodatog šećera doprinosi gojenju i povećava rizik od gojaznosti.

Umjesto toga, uživajte u crnoj kafi ili je zasladite manjom količinom prirodnog zaslađivača, poput sirovog meda ili stevije.

Kako biste optimizovali nivo energije tokom dana, izbjegavajte ispijanje kafe odmah nakon buđenja. Kafa tada može ometati adenozin, neurotransmiter koji utiče na cirkadijalni ritam i ciklus spavanja i budnosti.

Kako biste ublažili ovaj efekat, pokušajte da prvu šolju kafe popijete 60 do 90 minuta nakon ustajanja.

„U međuvremenu, hidrirajte se vodom, izađite na prirodno svjetlo i malo se krećite kako biste pomogli tijelu da se prirodno razbudi. Možda ćete primijetiti da kafa tada deluje efikasnije — i da vam je treba manje — samo promjenom vremena kada je pijete“, kaže Debi Petipajn, nutricionistkinja i portparolka Akademije za ishranu i dijetetiku.

Neki ljudi piju samo kafu umjesto obroka, bilo zbog mršavljenja ili ličnih navika. Iako kafa može biti povezana sa gubitkom tjelesne težine i smanjenjem tjelesne masti, ona ne sadrži dovoljno hranljivih materija da bi bila zamjena za obrok.

Da biste iskoristili prednosti kafe, najbolje je da je pijete nakon obroka, poput doručka, jer to može doprinijeti boljem metabolizmu i kontroli šećera u krvi.

Za većinu ljudi, unos do 400 miligrama kofeina dnevno smatra se bezbjednim.