Ako ste skloni tome da ih jedete svakog dana, imate sreće. Prema dijetetičarima, postoji mnogo zdravstvenih koristi od svakodnevne konzumacije jagoda i one su još „slađe“ nego što mislite.
„Jagode mogu da budu male, ali su prepune ključnih nutrijenata, uključujući vitamin C, vlakna, folat, kalijum i antioksidanse. Zapravo, samo jedna porcija pruža skoro 100 odsto vaših dnevnih potreba za vitaminom C“, kaže za Real Simple dijetetičarka Mija Sin.
Evo nutritivnih informacija za jednu šolju (166 grama) sječenih sirovih jagoda, prema podacima Ministarstva poljoprivrede SAD (USDA):
Makronutrijenti:
Mikronutrijenti:
Ako su jagode redovno u vašoj ishrani, iskusićete širok spektar benefita. Pre svega, zdravlje crijeva će napredovati zahvaljujući visokom sadržaju vlakana u ovom voću.
„Vlakna pomažu u održavanju zdrave crijevne pokretljivosti i ukupne digestivne funkcije“, kaže Đijana Di Marija, dijetetičarka.
Jagode takođe sadrže pektin, vrstu prebiotskih vlakana koja služe kao hranljiva podloga za dobre bakterije u crijevima, napominje ona.
„Kada crijevne bakterije fermentišu ova vlakna, one proizvode kratkolančane masne kiseline kao što je butirat, koji podržava zdravlje crijeva i smanjuje upalu“, dodaje Di Marija.
Redovna konzumacija jagoda doprineće i vrhunskoj funkciji imunog sistema. To je djelimično povezano sa već pomenutim benefitima za crijeva. Kako Di Marija objašnjava, zdrava crijevna mikrobiota povezana je sa snažnijom funkcijom imuniteta, a više od 70 odsto ćelija imunog sistema nalazi se u crijevima. Visok sadržaj vitamina C u jagodama je takođe ključan.
„Vitamin C se akumulira u bijelim krvnim zrncima i može da poboljša proces ubijanja mikroba. Takođe pomaže u stvaranju i unapređenju funkcije imunih ćelija kao što su limfociti i fagociti, koji prepoznaju i uništavaju patogene poput bakterija i virusa“, navodi Di Marija.
Još jedna prednost česte konzumacije jagoda? Bolje zdravlje srca.
„Jagode podržavaju zdravlje srca zahvaljujući vlaknima, kalijumu i antioksidansima kao što su antocijanini. Vlakna pomažu u smanjenju ‘lošeg’ LDL holesterola tako što umanjuju njegovu apsorpciju, kalijum podržava zdrav krvni pritisak balansiranjem nivoa natrijuma, a antocijanini doprinose zdravoj funkciji krvnih sudova i smanjuju oksidativni stres“, kaže Sin.
Na kraju, svakodnevno konzumiranje ovog bobičastog voća može pomoći u regulisanju ukupnog oksidativnog stresa i upala.
„Jagode sadrže antioksidanse kao što su vitamin C, antocijanini i drugi polifenoli koji pomažu u smanjenju upala u organizmu. Ova jedinjenja djeluju tako što neutrališu slobodne radikale i snižavaju inflamatorne markere“, objašnjava Sin.
Ovo je ključno jer su hronični oksidativni stres i upala povezani sa dijabetesom tipa 2, srčanim bolestima i pojedinim karcinomima, ali konzumacija većih količina jagoda, kao i uravnotežena ishrana, može smanjiti rizik.
Ipak, mogu postojati i neki nedostaci svakodnevnog konzumiranja jagoda. Ako inače ne unosite mnogo vlakana, prevelika količina odjednom može izazvati tegobe sa varenjem, pa bi trebalo postepeno povećavati unos. Takođe, trebalo bi jesti jagode umjereno ako morate izbjegavati preveliki unos vitamina C. To može biti slučaj ako ste na hemioterapiji ili terapiji zračenjem, jer vitamin C može ometati dejstvo tih lijekova, navodi Di Marija.
Slično tome, vitamin C poboljšava apsorpciju gvožđa, pa ćete želeti da izbjegavate velike količine ako imate hemohromatozu, stanje zbog kojeg tijelo prekomjerno apsorbuje gvožđe, dodaje Di Marija.
Kada su u pitanju jagode, praktična preporučena dnevna količina je oko osam jagoda, što se računa kao jedna porcija voća, prema riječima Sin.
„Za većinu ljudi, konzumacija jagoda svakog dana, kao dio uravnotežene ishrane, i bezbjedna je i zdrava. Ipak, važno je da mijenjate vrste voća koje jedete kako biste unijeli širi spektar nutrijenata“, zaključuje Sin.
