Rat na Bliskom istoku remeti dotok ključnih ljekova u Zaliv, ugrožava rute snabdijevanja ljekovima za rak i drugim terapijama koje zahtijevaju hlađenje, te primorava kompanije da preusmjeravaju letove i traže kopnene pravce ulaska u region, rekli su izvršni rukovodioci iz te industrije.
Sukob, koji su prije dvije sedmice pokrenuli američki i izraelski napadi na Iran, a dodatno proširili iranski udari širom regiona, izbacio je iz funkcije ključna čvorišta vazdušnog saobraćaja i zatvorio pomorske rute, čime je otežano kretanje robe za brojne proizvode, od ljekova do hrane i nafte.
Iako zasad ima malo naznaka većih nestašica, to bi se moglo promijeniti ako sukob potraje, rekli su pojedini rukovodioci iz industrije. Zemlje Zaliva u velikoj mjeri zavise od uvoza, a pojedini ljekovi imaju kratak rok trajanja i zahtijevaju strogo kontrolisan hladni lanac skladištenja, zbog čega je dugotrajan kopneni transport manje praktičan, piše Rojters.
Rukovodioci zapadnih farmaceutskih kompanija rekli su da traže alternativne rute za dopremu ljekova u Zaliv i da dio pošiljki prevoze kopnom sa aerodroma poput Džede i Rijada u Saudijskoj Arabiji. Kao druge mogućnosti pominju se Istanbul i Oman.
Veliki aerodromi u regionu, uključujući Dubai, Abu Dabi i Dohu, zatvarani su zbog iranskih udara izvedenih kao odgovor na američke i izraelske napade. Dubai i Doha su velika teretna čvorišta koja povezuju Evropu s Azijom i Afrikom, a aviokompanije poput “Emirates i “Etihad”, kao i logističke firme poput DHL, preko njih prevoze ljekove osjetljive na temperaturu, koji moraju biti čuvani u strogo kontrolisanim temperaturnim uslovima da bi ostali bezbjedni i djelotvorni.
Vauter Devulf, profesor na Antverpen školi za menadžment, pozvao se na podatke iz industrije koji pokazuju da je više od petine globalnog vazdušnog teretnog saobraćaja – glavnog načina transporta za kritične ili životno važne ljekove i vakcine – izloženo poremećajima na Bliskom istoku.
Jedan rukovodilac je upozorio da alternativni “koridori hladnog lanca”, odnosno rute sa kontrolisanom temperaturom koje se koriste za osjetljive ljekove, ne mogu biti uspostavljeni preko noći i da nijesu uvijek dostupni.
Rukovodilac iz druge farmaceutske kompanije je rekao da su formirani interni timovi koji treba da daju prioritet pošiljkama ključnim za pacijente, uključujući terapije protiv raka, te upozorio da bi neke pošiljke sa kontrolisanom temperaturom mogle propustiti presijedanja ako se ne obezbijede odgovarajući uslovi skladištenja i rukovanja.
Kašnjenja u isporuci onkoloških ljekova mogu imati teške posljedice po pacijente, koji bi mogli biti primorani da terapiju započnu iznova ili da im se rak pogorša
Rukovodilac jedne kompanije za medicinsku opremu rekao je da je prvi korak mapiranje pošiljki koje su već u tranzitu ili spremne za polazak, nakon čega se odlučuje koje palete treba preusmjeriti i da li je potrebno planirati nove pošiljke.
Taj rukovodilac, koji je kao i drugi govorio pod uslovom da ostane anoniman kako bi mogao da govori o internim operacijama, rekao je da se dio tereta na relaciji Evropa-Azija, koji se obično prevozi preko aerodroma u Dubaiju ili Dohi, sada preusmjerava preko Kine ili Singapura. Pomorske rute nisu praktične zbog dužeg trajanja putovanja, kao i zbog toga što je Iran zatvorio strateški važan Hormuški moreuz.
“Ako imate hitnu operaciju i pacijenta koji čeka liječenje, morate izabrati brži vid transporta”, rekao je.
Prašan Jadav, viši saradnik za globalno zdravlje u Savjetu za spoljne odnose, rekao je da zalihe ljekova s kratkim rokom trajanja, osjetljivih na temperaturu i skupljih terapija obično traju oko tri mjeseca, pri čemu su među onima koji su najviše ugroženi ljekovi za rak, posebno monoklonska antitijela.
Kašnjenja u isporuci onkoloških ljekova mogu imati teške posljedice po pacijente, koji bi mogli biti primorani da terapiju započnu iznova ili da im se rak pogorša, navodi Rojters.
Jadav je rekao da poremećaji već predstavljaju problem za neke kompanije, pri čemu su pojedini kupci upozorili da bi im zalihe mogle pasti na minimum za četiri do šest sedmica ako se situacija ne popravi.
Pojedini pružaoci logističkih usluga kažu da se industrija zasada prilagođava situaciji. Dorote Bečer, zadužena za vazdušnu logistiku u zdravstvu u špediterskoj kompaniji Kine+Nagel, rekla je da prevoznici lete ka Džedi, Rijadu i Omanu, a zatim koriste kopnene rute da stignu do krajnjih tržišta.
“Zasada ne vidim rizik da će zalihe drastično opasti”, rekla je i dodala da pošiljke za zdravstveni sektor imaju prioritet.
Međutim, Rojters ističe da je održavanje isporuka postalo stalni izazov.
Doa Fatalah, glavna operativna direktorka u biofarmaceutskoj logističkoj kompaniji “Marken”, rekla je da pošiljke u hladnom lancu ipak stižu do odredišta, ali samo zahvaljujući stalnom preusmjeravanju tokom čitavog dana i noći, jer se ograničenja u vazdušnom prostoru brzo mijenjaju.
To preusmjeravanje znači duže vrijeme transporta i veće troškove goriva, što povećava cijenu prevoza, kao i potrebu za korišćenjem suvog leda kako bi se ljekovi održali na niskoj temperaturi.
Rizici za industriju će rasti ako se poremećaji nastave, rekli su rukovodioci, kako zalihe u Zalivu i Aziji budu opadale.
Problemi u transportu bi mogli pogoditi i proizvode koji indirektno utiču na snabdijevanje ljekovima, uključujući nestašice čepova za bočice, plastike za infuzione kese i materijala potrebnih za pakovanje.
“Nije uvijek problem u nestašici samog lijeka”, rekao je Dejvid Viks, koji u rejting agenciji Mudis prati sektor lanca snabdijevanja. “Ponekad je riječ o malom čepu na bočici iz koje se uzima doza”.
