Sukob frakcija u Bijeloj kući oko izlazne strategije

Sukob frakcija u Bijeloj kući oko izlazne strategije

Složena borba za uticaj unutar Bijele kuće diktira promjenljive javne izjave predsjednika Donalda Trampa o toku rata u Iranu, dok njegovi saradnici polemišu o tome kada i kako proglasiti pobjedu.

Pojedini zvaničnici i savjetnici upozoravaju Trampa da bi nagli skok cijena goriva mogao donijeti političku cijenu američko-izraelskim napadima na Iran, dok neki “jastrebovi” vrše pritisak na predsjednika da nastavi ofanzivu protiv Islamske Republike, pokazali su razgovori agencije Rojters sa jednim od Trampovih savjetnika i drugim osobama upućenim u ove rasprave.

Njihova zapažanja za britansku agenciju pružaju do sada neobjavljeni uvid u proces donošenja odluka u Bijeloj kući, koja prilagođava pristup najvećoj američkoj vojnoj operaciji od rata u Iraku 2003. godine.

Ovo manevrisanje iza kulisa naglašava visoke uloge s kojima se suočava Tramp, koji se prošle godine vratio na funkciju obećavajući da će izbjegavati “glupe” vojne intervencije, dvije sedmice nakon što je naciju gurnuo u rat koji je uzdrmao globalna finansijska tržišta i poremetio međunarodnu trgovinu naftom.

Borba za Trampovu naklonost postala je zaštitni znak njegovog mandata, ali ovoga puta su posljedice pitanje rata i mira u jednom od najnestabilnijih i ekonomski najvažnijih regiona svijeta.

Odstupajući od sveobuhvatnih ciljeva koje je postavio prilikom pokretanja rata 28. februara, Tramp je posljednjih dana naglašavao da na ovaj sukob gleda kao na ograničenu kampanju čiji su ciljevi uglavnom ispunjeni.

Ipak, ta poruka je i dalje nejasna mnogima, uključujući energetska tržišta, koja su bilježila nagle skokove i padove u odgovoru na Trampove izjave.

On je u srijedu, na skupu u Kentakiju koji je podsjećao na predizborni miting, izjavio “dobili smo” rat, da bi odmah zatim naglo promijenio smjer: “Ne želimo da odemo prerano, zar ne? Moramo završiti posao.”

Ekonomski savjetnici i zvaničnici, uključujući one iz Ministarstva finansija i Nacionalnog ekonomskog savjeta, upozorili su Trampa da bi naftni šok i rast cijena goriva mogli brzo da naruše domaću podršku ratu, naveli su pomenuti savjetnik i još dvije osobe bliske tim raspravama, insistirajući da ostanu anonimni kako bi otkrili detalje internih razgovora.

Politički savjetnici, uključujući šeficu kabineta Suzi Vajls i zamjenika šefa kabineta Džejmsa Blera, iznose slične argumente, fokusirajući se na političke posljedice skupljeg goriva i apelujući na Trampa da pobjedu definiše usko, te da pošalje signal da je operacija ograničena i skoro završena, navode Rojtersovi izvori.

S druge strane, pritisak vrše jastrebovi koji apeluju na Trampa da zadrži vojni pritisak na Iran. Među njima su republikanski zakonodavci, poput američkih senatora Lindzija Grejema i Toma Kotona, kao i medijski komentatori poput Marka Levina, navode izvori upućeni u situaciju.

Oni tvrde da SAD moraju spriječiti Iran da dođe do nuklearnog oružja i žestoko odgovoriti na napade na američke trupe i brodove.

Treća struja dolazi iz Trampove populističke baze i od figura kao što su strateg Stiv Benon i desničarska televizijska ličnost Taker Karlson. Oni vrše pritisak na njega i njegove glavne saradnike da izbjegnu uvlačenje u još jedan dugotrajan sukob na Bliskom istoku.

“On dopušta jastrebovima da vjeruju kako se kampanja nastavlja, želi da tržišta vjeruju da bi se rat uskoro mogao završiti, a svojoj bazi da će eskalacija biti ograničena”, izjavio je Trampov savjetnik.

Upitana za komentar, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit je navela u saopštenju: “Ova priča je zasnovana na ogovaranjima i nagađanjima anonimnih izvora koji čak i ne prisustvuju nikakvim razgovorima s predsjednikom Trampom. Predsjednik je poznat po tome što dobro sluša i traži mišljenja mnogih ljudi, ali na kraju svi znaju da je on taj koji donosi konačnu odluku i da je sam sebi najbolji glasnik”, izjavila je. “Cijeli predsjednikov tim je fokusiran na to da se ciljevi operacije ‘Epski gnjev’ u potpunosti ostvare.”

Uvodeći Ameriku u rat, Tramp je ponudio šturo objašnjenje, dok su se proklamovani ratni ciljevi administracije kretali od sprečavanja neposrednog napada Irana i onesposobljavanja njegovog nuklearnog programa, pa sve do smjene tamošnjeg režima.

Dok pokušava da pronađe izlaz iz nepopularnog sukoba, Tramp nastoji da pomiri suprotstavljene narative koji su, prema ocjeni nekih kritičara, dodatno zakomplikovali ionako tešku situaciju, s obzirom na to da Iran ostaje prkosan uprkos razornim američko-izraelskim vazdušnim udarima.

Glavni politički saradnici i ekonomski savjetnici, čija su upozorenja o potencijalnom ekonomskom šoku prije rata uglavnom ignorisana, očigledno su odigrali ključnu ulogu u Trampovim naporima ove sedmice da umiri nestabilna tržišta i obuzda rast cijena nafte i goriva, navodi Rojters.

Njegov javni zaokret ka umanjivanju značaja uticaja rata, opisujući ga kao “kratkoročni izlet”, i insistiranje na tome da će skok cijena goriva biti kratkog vijeka, očigledno su imali za cilj smirivanje strahova od sukoba bez jasnog kraja.

Pojedini najviši saradnici su mu savjetovali da radi na okončanju sukoba koje bi mogao proglasiti trijumfom, barem u vojnom smislu, naveli su izvori, čak i ako veći dio iranskog rukovodstva preživi, zajedno sa ostacima nuklearnog programa koji je bio primarna meta kampanje.

Glavni politički saradnici i ekonomski savjetnici, čija su upozorenja o potencijalnom ekonomskom šoku prije rata uglavnom ignorisana, očigledno su odigrali ključnu ulogu u Trampovim naporima ove sedmice da umiri nestabilna tržišta i obuzda rast cijena nafte i goriva

Talas za talasom američkih i izraelskih vazdušnih udara usmrtio je brojne visoke iranske lidere među ukupno oko 2.000 žrtava – od kojih su neke stradale čak u Libanu – uništio njegov arsenal balističkih projektila, potopio veći dio mornarice i oslabio sposobnost Teherana da podržava svoje naoružane saveznike širom Bliskog istoka.

Međutim, ova vojna dostignuća ozbiljno su potkopana pojačanim napadima Irana na naftne tankere i transportna postrojenja u Zalivu, što je dovelo do skoka cijena nafte.

Tramp je izjavio da će on odlučiti kada će okončati kampanju. On i njegovi saradnici tvrde da su daleko ispred vremenskog okvira od četiri do šest sedmica, koji je Tramp prvobitno najavio.

Promjenljivi razlozi za pokretanje sukoba, koji se prelio na više od šest drugih zemalja, samo su dodatno otežali predviđanje onoga što slijedi.

Analitičari kažu da će iranski vladari proglasiti pobjedu samim tim što su preživjeli američko-izraelsku ofanzivu, naročito nakon što su pokazali sposobnost da uzvrate udarac i nanesu štetu Izraelu, SAD i njihovim saveznicima.

Rojters ističe da će za krajnju putanju rata biti presudan Hormuški moreuz, podsjećajući da je petina svjetskih isporuka nafte, koja obično prolazi kroz ovaj uski plovni put, gotovo potpuno obustavljena. Iran je posljednjih dana napadao tankere u iračkim vodama i druge brodove u blizini tjesnaca, a novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei je obećao da će ga držati zatvorenim.

Ukoliko iranska blokada ovog plovnog puta podigne cijene goriva u SAD dovoljno visoko, to bi moglo pojačati politički pritisak na Trampa da okonča vojnu kampanju kako bi pomogao svojoj Republikanskoj stranci, koja brani tijesnu većinu u Kongresu na novembarskim izborima.

Tramp se u posljednje vrijeme suzdržava od forsiranja ideje da rat ima za cilj rušenje vlasti u Teheranu. Američki obavještajni podaci ukazuju na to da iranskom rukovodstvu ne prijeti kolaps u skorije vrijeme, objavio je Rojters u srijedu.

Prema ocjeni agencije, dio zabune oko toga u kom pravcu se rat kreće potiče od brzog vojnog uspjeha koji su SAD ostvarile u Venecueli.

Od početka rata, pojedini saradnici su se mučili da uvjere Trampa da se kampanja protiv Irana vjerovatno neće odvijati po istom scenariju kao akcija u Venecueli 3. januara, kada je zarobljen predsjednik Nikolas Maduro, naveo je drugi izvor upućen u procjene administracije.

Ta operacija je Trampu otvorila put da prisili bivše Madurove lojaliste da mu prepuste značajan uticaj nad ogromnim naftnim rezervama zemlje i to bez potrebe za produženom američkom vojnom akcijom.

Nasuprot tome, Iran se pokazao kao mnogo žilaviji i bolje naoružan protivnik, sa duboko ukorijenjenim vjerskim i bezbjednosnim aparatom.

Stručnjaci su odbacili tvrdnje Trampovih saradnika da je Iran bio na svega nekoliko sedmica od mogućnosti da proizvede nuklearno oružje, uprkos predsjednikovom insistiranju u junu da je američko-izraelsko bombardovanje “zbrisalo” njegov nuklearni program.

Vjeruje se da je veći dio iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma zatrpan u junskim napadima, što znači da bi se taj materijal potencijalno mogao izvući i pročistiti do nivoa potrebnog za izradu bombe. Iran je oduvijek poricao da teži nuklearnom oružju.

Ako se rat oduži, broj američkih žrtava poraste, a ekonomski troškovi umnože, pojedini analitičari kažu da bi to moglo potkopati podršku Trampove političke baze. Međutim, uprkos kritikama dijela pristalica koji se protive vojnim intervencijama, članovi njegovog MAGA pokreta do sada su mu uglavnom ostali lojalni po pitanju Irana.

“MAGA baza će predsjedniku dati manevarskog prostora”, izjavio je republikanski strateg Ford O’Konel.