U objavi na mreži Fejsbuk Rovčanin navodi da su prethodne političke elite svjesno ostavljale otvorena pitanja kao nasljeđe, vodeći računa o izbornim koristima, a ne o interesima budućih generacija.
„Prethodnim političkim elitama bilo je u interesu da nam u naslijeđe ostave otvorena pitanja koja dijele građane. Vodili su računa o tome šta će steći na izborima, a ne o tome šta će ostaviti novim generacijama“, istakao je Rovčanin.
On navodi da je fokus tih politika bio na razdvajanju građana, sa posebnim akcentom na Srbe i Crnogorce, te da su mehanizmi tog razdvajanja bili jednostrano nametanje, diskriminacija i stigmatizacija.
Govoreći o jeziku, Rovčanin navodi da je srpski jezik ostavljen kao tačka razdvajanja, umjesto da bude faktor povezivanja.
„Samo četiri godine nakon rušenja tog sistema, građani su na prvom slobodnom popisu potvrdili da srpskim jezikom ne govore samo Srbi, već i više od 60.000 Crnogoraca i pripadnika drugih naroda. Dakle, srpski jezik, pored istorijskog utemeljenja i pravne tradicije, ima i nadnacionalni karakter“, kazao je on, dodajući da srpski jezik u Crnoj Gori ne može biti politički projekat, već, kako navodi, životna i pravna činjenica.
Rovčanin se osvrnuo i na pitanje istorijskih simbola, ističući da oni treba da imaju kulturnu, istorijsku i protokolarnu ulogu, bez dovođenja u pitanje ustavnog poretka ili stvaranja paralelnih ambicija.
„I krstaš-barjak i trobojka Kraljevine i Knjaževine Crne Gore istorijski su simboli i Srba i Crnogoraca. Oni nijesu uvezeni, donijeti ili nametnuti – nastali su u ovim brdima i u ovom kamenu i ostavljeni su nam od naših predaka“ , naveo je Rovčanin.
Kazao je da simboli koje su nosili preci ne mogu biti prijetnja njihovim potomcima.
Govoreći o pitanju državljanstva, Rovčanin je ocijenio da je ostavljeno rješenje koje dijeli porodice i da je neophodno dosljedno primijeniti Evropsku konvenciju o državljanstvu.
„Ne bi smjelo postojati sporenje oko toga da supružnici i djeca državljana Crne Gore mogu steći državljanstvo bez otpusta iz drugog državljanstva. Država ne smije tjerati ljude da biraju između braka i domovine, između roditelja i papira“ , poručio je on.
Rovčanin naglašava da sve što je ostavljeno u naslijeđe treba da posluži kao pouka, jer, kako navodi, ono što se nameće silom traje kratko i proizvodi nove probleme.
„Ono što se postigne dijalogom – ostaje, čak i kada se promijene vlasti i okolnosti. Zato je dijalog snaga onih koji vjeruju u pravdu“, rekao je Rovčanin.
On je zaključio da je važno voditi računa o tome šta se ostavlja budućim generacijama, a ne o izbornim rezultatima.
„Potomci se neće pitati koliko je ko osvojio, već šta je ostavio. Razgovor ruši zidove, dijalog liječi podjele, a razumijevanje vraća povjerenje“, poručio je Rovčanin.
