Australijski parlament prekinuće svoju ljetnu pauzu kako bi donio nove zakone za suzbijanje govora mržnje nakon masovne pucnjave na plaži Bondaj, najavio je u premijer Entoni Albaneze, ali potez vlade već je izazvao i zabrinutost zbog mogućeg ugrožavanja slobode govora, piše Rojters.
Pucnjava koja se dogodila 14. decembra u Sidneju, u kojoj je ubijeno 15 ljudi na proslavi jevrejskog praznika Hanuke, podstakla je pozive širom zemlje na odlučniju borbu protiv antisemitizma. Policija navodi kako su napadači bili inspirisani militantnom grupom Islamska država. Savezni parlament ponovo će se sastati sljedećeg ponedjeljka, a Albaneze je rekao kako želi da zakon, koji postrožuje kazne za govor mržnje i odobrava otkup oružja, bude usvojen već sljedećeg dana.
Premijer je naglasio kako Australijanci imaju pravo da izraze različita mišljenja o Bliskom istoku. „Ono na što nemaju pravo jeste pozivati nekoga na odgovornost za postupke drugih samo zato što je to mladić u školskoj uniformi koji ide u jevrejsku školu ili mlada žena koja nosi hidžab“, rekao je novinarima u Kanberi.
Predloženi zakoni takođe će olakšati odbijanje viza na osnovu rasne netrpeljivosti i sniziti prag za zabranu organizacija koje šire mržnju, uključujući neonacističke grupe, dodali su zvaničnici.
U danima nakon napada, jevrejske zajednice i izraelska vlada kritikovale su Albanezea zbog, kako tvrde, neuspjeha u djelovanju protiv rastućih antisemitskih napada. Kritikovali su i protestne marševe protiv izraelskog rata u Gazi koji se održavaju od 2023. godine.
Prošle sedmice, Albaneze je najavio da će Kraljevska komisija istražiti događaje u vezi sa pucnjavom, kao i širi problem antisemitizma i društvene kohezije u Australiji.
Napetosti su se prelile i na kulturnu scenu, gdje je vodeći australijski umjetnički festival doživio povlačenje desetine pisaca.
Upravni odbor Adelejd festivala odlučio je da povuče poziv australijsko-palestinskoj autorki Randi Abdel-Fatah za učestvovanje na Nedjelji pisaca u februaru, obrazloživši kako „ne bi bilo kulturno osjetljivo nastaviti je programirati u ovo vrijeme bez presedana, tako brzo nakon Bondaja“.
Abdel-Fatah, akademkinja sa Univerziteta Makvori koja istražuje islamofobiju i Palestinu, odgovorila je kritikujući taj potez kao „očit i besraman čin antipalestinskog rasizma i cenzure“. Zbog te odluke, s festivala se u znak protesta povuklo oko 100 autora, prenijeli su lokalni mediji.
Izvršni direktor festivala, Džulijan Hoba, rekao je da se ustanova „snalazi u složenom trenutku bez presedana“, a nakon svega su ostavke podnijela tri člana odbora i predsjednik.
U međuvremenu, premijer države Novi Južni Vels Kris Mins predstavio je nova pravila koja lokalnim savjetima omogućuju isključivanje struje i vode ilegalnim molitvenim salama te izricanje većih kazni, kao dio mjera za suzbijanje „propovjednika mržnje“.
Mins je pojasnio da je potez podstaknut poteškoćama u zatvaranju jedne muslimanske molitvene sale u Sidneju povezane s klerikom za kojeg je sud utvrdio da je davao izjave koje zastrašuju Australijance jevrejske vjeroispovijesti.
S time se ne slaže gradonačelnik Ferfilda, zapadnog predgrađa Sidneja s velikom muslimanskom zajednicom, koji smatra da savjeti ne bi trebalo da budu odgovorni za određivanje šta je govor mržnje. „Sloboda govora nešto je što bi uvijek trebalo da je dopušteno, sve dok se provodi na miran način“, rekao je gradonačelnik Frenk Karbone za Rojters.
