Ono što situaciju čini još zbunjujućom jeste bombardovanje porukama influensera koji se bave zdravljem, proizvođača hrane, pa čak i vladinih agencija koje nadgledaju zdravstvene prioritete.
Pravi problem je što prekomjerna konzumacija bilo koje vrste dodanog šećera može negativno uticati na zdravlje. Razumijevanje šta šećer zapravo radi u vašem tijelu – od trenutka kada dođe na jezik do dugoročnih efekata – može vam pomoći da shvatite zašto mu je teško odoleti i zašto su male, strateške promjene važnije nego što mislite.
Efekti počinju u roku od nekoliko minuta nakon prvog zalogaja ili gutljaja i pokreću složen metabolički odgovor koji, kada se ponavlja iz dana u dan, može dovesti do hronične upale, insulinske rezistencije i progresivno većeg rizika od oboljenja poput srčanih bolesti, dijabetesa i masne bolesti jetre, navodi magazin Eating Well.
Ova navika povećava proizvodnju kiseline, što povećava rizik od karijesa. Stomatolozi preporučuju konzumiranje zaslađenih proizvoda odjednom, umjesto da ih raspoređujete tokom sati.
Kada jedete ili pijete hranu s puno dodanog šećera, nivo šećera u krvi brzo raste. Kao odgovor, pankreas oslobađa insulin, tako da ćelije mogu apsorbovati gorivo. Što je nagli skok šećera, to je nagli pad. Taj pad može vas učiniti umornim, zbunjenim i gladnim za još šećera.
Ove nagle promjene nisu samo stvar raspoloženja – mogu poremetiti signale gladi i podstaći prejedanje. Vremenom, ovaj obrazac može uzrokovati disregulaciju šećera u krvi.
Prirodni šećeri u voću nemaju isti efekat, jer cijelo voće sadrži vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera i sprječavaju velike skokove.
Uticaj na mozakMozak radi na glukozi i programiran je da traži šećer kao brz izvor energije. Kada pojedete nešto slatko, mozak oslobađa dopamin – hemijski glasnik koji signalizira nagradu i zadovoljstvo. Taj osjećaj govori mozgu: „Ovo je dobro, zapamti i uradi ponovo.“
Problem je što mozak nema ugrađeni „prekidač“ za današnju ultra-slatku hranu. Kolačić ili gazirano piće izazivaju nalet dopamina i poboljšavaju raspoloženje – ali taj nalet brzo prolazi, pripremajući vas da želite još jedan zalogaj kasnije.
Jetra, srce i bubreziJetra igra ključnu ulogu u preradi šećera, a kada unosite puno šećera, posebno iz zaslađenih pića, ona radi ubrzano.„Ništa zaslađeno šećerom (poput gaziranih pića i zaslađenih napitaka od kafe) brzo podstiče proizvodnju i taloženje masti u jetri, što dovodi do masne bolesti jetre čak i kod ljudi normalne težine“, kaže ljekar za gojaznost Kevin R. Gendreau za Eating Well.
Previše dodanog šećera utiče i na srce. Povećava trigliceride i male guste LDL čestice, a smanjuje HDL, što povećava rizik od srčanih bolesti. Vremenom, ove promjene u lipidima mogu dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Čak i male promjene u svakodnevnim navikama mogu brzo napraviti razliku. Gendreau primećuje poboljšanja u trigliceridima i nivoima proteina ApoB u roku od nekoliko nedelja kada pacijenti smanje unos šećera.
Bubrezi pomažu u filtriranju otpada i regulaciji krvnog pritiska, ali šećer ih opterećuje. Redovno konzumiranje zaslađenih pića povezano je sa većim rizikom od hronične bolesti bubrega.
Uticaj na crevni mikrobiomCrevni mikrobiom – zajednica bakterija u digestivnom traktu – napreduje zahvaljujući vlaknima i bori se s viškom šećera. Ishrana bogata dodanim šećerom može smanjiti korisnu mikrobnu raznolikost, povećati štetne bakterije i oštetiti sluznicu crijeva, doprinoseći hroničnoj upali i metaboličkim poremećajima.
Uticaj na kožuVišak šećera doprinosi stvaranju naprednih produkata glikacije (AGE), spojeva koji oštećuju kolagen i elastin – proteine koji održavaju kožu čvrstom i glatkom.
Ako vam koža djeluje beživotno ili umorno nakon nedjelju dana s puno šećera, to nije samo osjećaj. Dobre vijesti? Ovi efekti su privremeni, pa povratak umjerenoj konzumaciji šećera može smiriti upalu i natečenost.
