Mnogi ljudi sa proširenim venama upravo zimi osjete olakšanje jer noge manje otiču, bolovi su slabiji, a svakodnevne tegobe kao da se povlače. U tom periodu često se javlja i osjećaj da problem više nije toliko ozbiljan, pa se odluka o liječenju odlaže.
Međutim, sa dolaskom toplijih dana simptomi se ponovo javljaju, često izraženije nego ranije. Otoci su veći, bolovi intenzivniji, a komplikacije učestalije. Da li to znači da se stanje neminovno pogoršava iz godine u godinu? Koliko godišnje doba zaista utiče na tok bolesti i da li ljeto predstavlja prepreku za liječenje?
O sezonalnosti proširenih vena, mitovima koji prate njihovo liječenje, ali i o tome kada treba reagovati i kako sačuvati kvalitet života, razgovaramo sa dr Dariom Jocićem, hirurgom specijalizovanim za liječenje venskih bolesti.
Zašto je zimi lakše i da li se desi da pacijentima simptomi budu toliko sakriveni da gotovo misle da više nemaju problem?
„Mogu da budu sakriveni simptomi i da kažu: ‘Ok, ja nemam problem, neću da rješavam’ i milion drugih izgovora. Ali ljeti dolazi do širenja krvnih sudova i zato su problemi veći. Zimi se skupljaju, kao i sva tijela, i imamo manji problem, a ljeti se dolazi do širenja krvnih sudova i onda su veći otoci, veće tegobe i bolovi, i češće su komplikacije.”
Koliko je realno očekivati da će se tegobe sa venama udvostručiti tokom ljeta? Da li to znači da će vremenom sve biti teže i teže?
„To je sigurno. Ja pacijentima često kažem, kad me pitaju da li je hitno ili nije hitno: ‘Ništa nećete dobiti čekanjem, jer problem vremenom nije manji, nego samo veći.’ I to i sami pacijenti znaju. Jer proširene vene su hronična, progresivna bolest koja napreduje polako, ali napreduje. Znači, ne zaustavlja se, ne vraća se, ne smanjuje se. Jednostavno napreduje. Tako da, to je izvesna posljedica problema sa proširenim venama. I godišnje doba može pojačati taj problem. Svako naredno ljeto je sve teže i teže.”
Da li ekstremna hladnoća, s druge strane, može da dovede do problema?
„Nekim pacijentima da. I jednostavno subjektivno navode da tokom zimskih mjeseci određeni broj pacijenata ima veće tegobe nego tokom ljetnih mjeseci. Za to ne postoji neko specijalno objašnjenje, ali jednostavno je tako. Tako da treba ih poslušati. Ne treba reći: ‘Nije to sigurno zbog toga’, jer medicina ipak, koliko god da je zasnovana na dokazima, nije 100% egzaktna nauka. Ne možemo tretirati pa promijeniti rezervni dio i riješiti problem. Ipak je potrebno nekada, u stvari uvijek, pažljivo saslušati pacijenta i obratiti pažnju na tegobe koje navodi.”
Da li je ova sezonalnost nešto što utiče na odluku pacijenta da se operiše ili ne operiše?
„Sezonalnost u tretmanu postoji. Češće se pacijenti operišu u ovom dobu, znači tokom zime, jeseni i proljeća. Rjeđe ljeti, prvo što svi idemo na godišnje odmore, pa ne želimo ni da remetimo životni tok, jer cilj laserskih operacija vena i minimalno invazivnih procedura je da ne remete normalan životni tok. Znači da potpuno budu uklopljene u život pacijenta. Operacija vena nije hitna operacija. Često upravo zbog tih razloga pacijenti odlože operaciju. Ne zbog mitova koji kažu: ‘Ne smiješ ljeti da se operišeš jer se šire krvni sudovi.’ Znači, ne zbog toga, nego zato što pokušavamo da ne remetimo normalan životni tok. Recimo, hoćete da idete na godišnji odmor? Idite na godišnji odmor. Odmorite se. Hoćete da idete na more? Idite na more.
Završićemo to kasnije. Hoćete da idete na skijanje? Idite na skijanje. Završićemo to ili prije ili kasnije. U dogovoru sa pacijentom planiramo liječenje. Tako da postoji, naravno, sezonalnost u liječenju problema sa proširenim venama, ali ta sezonalnost ne treba da bude opterećena mitovima, nego praktičnim potrebama pacijenta.”
Znači, ljeto nije nikakva kontraindikacija za operaciju?
„Naprotiv. Kad pacijenti postave to pitanje, ja kažem: ‘Žive ljudi i u Africi, i u Dubaiju, i u Majamiju, i u Norveškoj.’ Znači, svuda žive, tamo se operišu kad imaju problem. Ne treba da robujemo mitovima, nego praktičnim potrebama pacijenata. Ne da kažemo: ‘Ljeti se to ne operiše’ ili ‘Nema razloga.’”
Sada nam slijedi jedan hladniji period i simptomi kod onih koji imaju proširene vene će se smanjiti. Međutim, dolazi period praznika, period kada jedemo malo više, kada smo više u kući i imamo navike koje nisu najzdravije moguće. Kako će ovo uticati na proširene vene?
„Ne samo na proširene vene, nego i na druge bolesti – nije baš sjajno. Ovo je svakako, 21. vijek se definiše kao vijek izobilja, bar što se tiče hrane. Naša zemlja i naše područje rijetko je oskudijevalo u hrani i mi to i dalje dokazujemo. I tu je neumerenost problem, a problem je, naravno, i za krvne sudove. Tako da je nešto što bi trebalo da promijenimo u životnim navikama, da ipak u ovom periodu ne pojedemo previše. Znači, neće doći Nova godina ako ne bude ruske salate i praseta, sigurno. Ali treba da povedemo računa i o fizičkoj aktivnosti. To je neka moja poruka za sve nas – da pre svega povedemo računa o fizičkoj aktivnosti.”
Šta su one tegobe i simptomi na koje apsolutno mora da se reaguje i da se potraži pomoć ljekara?
„Svakako mogu biti te umjerene tegobe na koje su pacijenti već navikli, ali ukoliko postoje izražene tegobe – u smislu crvenila, bola, ali jakog bola i crvenila, tvrdoće, kada postoje ti znaci, otoka – tada treba reagovati odmah. Ja se nadam da to niko neće imati, ali već kada postoji simptomatska venska bolest u smislu otoka ili pojave kožnih promjena, to je već uznapredovala faza venske bolesti i tada ne treba mnogo razmišljati o operaciji. Treba se usredsrediti na rješavanje problema; najbolje vrijeme je odmah, u što skorijem roku.
Međutim, dolaze mi i pacijenti koji imaju vensku ranu i kažu: ‘Idem prvo na more, pa ću kad se vratim s mora.’ Ali ja tu ništa ne mogu. To je jednostavno njihov izbor.”
Kako da pacijent koji možda trenutno nije odlučio da se operiše, a ima proširene vene, pripremi svoje noge za ljeto?
„Da nosi elastičnu čarapu, da se šeta i da ne dobija na težini. Da pokuša da smrša. To su moje preporuke. Često uspijemo s tim, posebno u ovom posljednjem periodu. Nekada nam dođu ljudi sa potpuno drugim izrazom lica i izgledaju 15 godina mlađi. Upravo zbog toga, a naročito poslije operacije, kada to sve završe, bukvalno izgledaju 15 godina mlađi i postaju drugi ljudi. To je zaista lijepa stvar.”
Nekada pacijenti imaju pridružena stanja ili druge bolesti. Kako sarađujete sa kolegama koji prate osnovnu bolest pacijenta?
„Ukoliko je to bolest koja je direktno vezana za venske bolesti, tražimo konsultacije i u skladu s tim preduzimamo terapijske mjere. Naravno, rijetko postoji kontraindikacija za intervenciju, jer je to procedura u lokalnoj anesteziji. Veoma mali broj pacijenata ne može da podnese tu operaciju. Ti pacijenti koji nisu za tu proceduru su izuzetno rijetki. Ja kažem: ako možete kod stomatologa, možete i kod nas, jer jednostavno je tako. Raspon godina pacijenata je od najmlađih, koje smo operisali sa 14 godina, pa sve do 91 godine. Dakle, moguće je operisati pacijente i u poznim godinama, nije vezano samo za fit i zdrave ljude.”
Kada pričamo o operaciji, ne mislimo na klasičnu, nego na minimalno invazivnu, lasersku operaciju. Možete li reći više o tome?
„Laserska operacija vena je minimalno invazivna metoda koja se izvodi u uslovima lokalne anestezije. Može da se radi pacijentima i od 80 ili 90 godina, ukoliko postoji indikacija i očekivana korist. Operacija se izvodi u lokalnoj anesteziji, traje oko 40 minuta do sat vremena za obe noge. Brz je oporavak, brzo se vraća normalnim životnim i radnim aktivnostima. Naš zahtjev je da pacijent hoda što više nakon intervencije – i to je to. Nije teško podnošljivo ni za pacijenta, ni za nas za izvođenje, što je važno, jer se u našem centru bavimo isključivo problemima sa proširenim venama.”
Postoji li univerzalni set savjeta za sve pacijente, nevezano od godišnjeg doba, sa trenutnim simptomima?
„Da ne rješavaju probleme sami, nego da potraže pomoć. Ukoliko je preporuka laserska operacija vena, da ne odlažu rješavanje problema predugo, da se ne plaše ni problema ni same procedure, jer ova operacija nije za spas života, nego za kvalitet života. Da promijene loše životne navike, jer će im to pomoći ne samo za vensko zdravlje, nego za zdravlje u cjelini. I da povedu računa da žive što duže i kvalitetnije. Pre svega, akcenat je na kvalitetu života.”
