Svi policijski službenici koji su imali saradničku vezu i mrežu sa kriminalnim strukturama neće imati mjesta u Upravi policije, kategoričan je direktor Lazar Šćepanović.
Upravo izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, naveo je, garantovana je zaštita integriteta policije, odnosno sistema, od onih za koje se utvrde bezbjednosne smetnje za dalji rad.
„Zakon ojačava kako zaštitu od infiltracije organizovanog kriminala, takođe i garantuje zakonito postupanje u odnosu na sve zasad pokrenute krivične postupke za krivična djela sa elementima organizovanog kriminala i korupcije. Da takva procesuirana lica, odnosno policijski službenici, nemaju mjesta u sistemu bezbjednosti iz razloga što su ostvarivali saradničku vezu u mreži kriminalnih struktura“, rekao je Šćepanović.
Disciplinska odgovornost i sankcionisanje povrede službene dužnosti biće, kako tvrdi Šćepanović, sprovedeni u skladu sa evropskim zakonodavstvom.
„Na osnovu nespornih dokaza ili notornih činjenica, kada su pokrenuti krivični postupci, ovaj zakon bliže uređuje prestanak obavljanja policijske djelatnosti u sistemu uz adekvatnu pravnu zaštitu. Takođe, biće razrađene i druge norme koje će nedvosmisleno upućivati i na disciplinski postupak kada se utvrde smetnje za rad. A one su označene kao norme koje ukazuju na gubitak statusa zbog kontakata sa članovima kriminalnih grupa, akterima ili drugim licima koji pripadaju takvim kriminalnim grupama“, kaže Šćepanović.
Akcija za ljudska prava prethodno je pozvala vladu i poslanike da hitno povuku iz procedure izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima.
„Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima potpuno derogiraju pravo policijskih službenika na pravičan postupak i narušavaju pravnu sigurnost. Sada službenici ne znaju zbog čega mogu automatski dobiti otkaz, niti imaju mogućnost odbrane. Uz to, bezbjednosne smetnje ne utvrđuje neko nezavisno tijelo, već potpuno politički zavisna komisija koju imenuje ministar.
Mi se slažemo da bezbjednosne smetnje mogu biti osnov za udaljenje iz službe, ali one moraju biti utvrđene u zakonitom i pravičnom postupku uz pravo na odbranu“, kazala je predstavnica Akcije za ljudska prava, Bojana Malović.
Iz Brisela su naglasili da sve zakonske izmjene moraju biti usklađene sa pravom Evropske unije i međunarodnim standardima.
